Hrvati su poznati po tome što su vole proslave i zabave, pa zato svako selo ima svoje svečanosti. Proslava na Ižu ipak se izdvaja, čak i među Hrvatima. 

Iška fešta ljetna je zabava koja tijekom tri dana nudi kulturne programe, sportske igre, jelo i piće, te mnogo veselja. Tradicionalna folklorna zabava otoka Iža doseže svoj vrhunac konačnim događajem fešte — izborom "Kralja Iža". To je običaj iz davnih vremena vezan uz rimsku tradiciju bakanalija i saturnalija. Najstariji ljudi iz sela vuku slamke (zbice), pa onaj tko izvuče najdužu postaje "kralj". Stari kralj uplovljava u luku Velog Iža u pratnji svoje "svite" u nošnjama, uz pjesmu, vatromet i "luncijanje" zvona, a zatim se na pozornici okruni novi kralj uz prikaz tradicijskog otočnog folklora. Dakako, svaku dobru zabavu prati i dobro jelo. Na ovim prostorima najpoznatiji je iški lopiž, mesno jelo s dodatkom povrća i aromatičnog mediteranskog bilja, čija se posebnost krije u glinenoj posudi u kojoj se sprema — što ne čudi, jer je ovaj kraj poznat tradiciji lončarstva. Želite li se dobro zabaviti, smjer prema Ižu! 

Sali je uvijek bio poznat po ribolovu - sve dok se rog, potreban za signalizaciju u ribolovu, nije počeo koristiti kao glazbeni instrument.

Tovareća mužika osebujan je način stvaranja glazbe na različitim vrstama bubnjeva i prastarih željeznih posuda napunjenih kamenjem, te pomoću osobito atraktivnih rogova. To je zaštitni znak Saljana, a danas ju se smatra dijelom hrvatske nematerijalne kulturne baštine. Tovareća mužika nije šala, iako je tako počela. Godine 1960. neki su se mladići podsmjehivali na konačnom vjenčanju neke tamošnje usidjelice i zasvirali na predmetima koji su danas poznati kao instrumenti za tovareću mužiku. Ostalo je povijest. Uskoro su oblikovali svoj nastup, odredili pravila i osmislili kostime. Zarazni je ritam glavni krivac što se ona najčešće izvodi tijekom Saljskih užanci — proslave na Dugom otoku koja je kombinacija žive glazbe, fine hrane i dobre zabave. U tek nekoliko nastupa tovareća mužika obiđe cijelo selo, a svi čuju Budnicu koja se izvodi u nedjelju ujutro te probudi i najtvrđe spavače. 

Idealno mjesto za sve one koji traže osamljeno mjesto na kojem bi se odmorili kako treba, napunili baterije i osvijetlili put za dalje!

Ovaj impozantni svjetionik Punta Bjanka nalazi se na sjeverozapadnom rtu Dugog otoka, u blizini mjesta Veli Rat, 35 kilometara zapadno od Zadra. Okružen je gustom borovom šumom, lijepim uvalama i šljunčanim plažama. Izgrađen je 1849. godine, visok je 42 metra s dometom svjetla od 22 nautičke milje i smatra se najvišim svjetionikom na Jadranu. Svoju upečatljivost duguje žutoj fasadi u koju je, prema usmenoj predaji, utrošeno 100.000 žumanjaka. U dvorištu svjetionika izgrađena je kapelica Sv. Nikole, sve traženije mjesto za organizaciju romantičnih vjenčanja. Svjetionik nudi i apartmanski smještaj. Na udaljenosti od 3 kilometra od svjetionika nalaze se naselja Veli Rat, Verunić i Polje, a trajektna luka u Brbinju udaljena je 9 km. Do svjetionika se može doći osobnim vozilom.

Upoznajte otoke na kojima su dobrodošli svi osim automobila. Uživajte u netaknutoj prirodi — na primjer, ležeći pod najsjajnijim zvijezdama!

Ovi su otoci vrlo posebni iz mnogih razloga, no ono što im je zajedničko jest da nude drukčije iskustvo — bez automobila. Sljubite se s prirodom i osjetite kako su ljudi nekad živjeli! Silba je jedan od najpoznatijih takvih otoka. Tijekom ljeta tamo nema čak ni bicikla. Srećom, najljepšu atrakciju otoka možete vidjeti pješice — Toretu, toranj s vanjskim spiralnim stubištem, koji je kapetan Petar Marinić podigao u 19. stoljeću u znak sjećanja na ljubav koja mu je silno nedostajala. Nakon toga zaplivajte u jednoj od mnogih skrivenih uvala ili iznajmite brod da odete do otočke doline Pernastica! Susjedni je otok Olib, također poznat kao zona bez stresa i bez automobila. Ima dugu povijest koja seže u rimsko doba, ali je možda najpoznatiji po svojim kvalitetnim proizvodima kao što su sir, vino i maslinovo ulje — sve rezultati nezagađene prirode. Osim obaveznih arhitektonskih atrakcija Olib se odlikuje još jednom stvari — slatkom vodom iz velebitskih izvora. Govoreći o prirodnim znamenitostima, moramo spomenuti i otok Vrgadu. Najbolji opis bio bi "Mediteran kakav je nekoć bio". Uključite se u usporeni film na zlatnim pješčanim plažama, u borovim šumama i na lijepim poljima. Saznajte što znači opustiti se na hrvatski način!

Hrvatska je poznata po ribama, a Kali po svojim ribarima.

Mnogi otoci u Hrvatskoj imaju dugu povijest ribolova zahvaljujući bogatstvu života u Jadranu. To je tradicionalno zanimanje i na otoku Ugljanu i prenosi se s koljena na koljeno. Ali, selo Kali nema uobičajenu priču. Iako susjedstvo Kala nije poznato po ribolovu, njihovi su ribari postali poznati širom svijeta. Razlog je ulov plave ribe u Srednjem kanalu i na otvorenom moru sjevernog Jadrana. Inovirali su svoju opremu suvremenim tehnikama kao što je korištenje prve tunare — posebne ribarske mreže. Specijalizirali su se za ulov tune, koja je izuzetno popularna na japanskom tržištu. Kako bi tradiciju održali, svake godine organiziraju ribarske večeri u Kalima, na kojima možete kušati povijest!