Destinacije

Područje zadarske regije je najveća i  najpoznatija hrvatska povijesna regija. Zauzima jug Hrvatske pa je to prostor sunca, toplog mora, maslina, vina, ribe, pjesme, slikovitih naselja s kućama od kamena, jednom riječju pravi iskonski Mediteran.

Tu se nalazi povijesno središte Dalmacije Zadar, otoci Pag, Dugi otok, Ugljan, Pašman te mnoštvo manjih otoka i pravih turističkih odredišta za sve ljubitelje putovanja. Zadarsko područje ima, štoviše, najviše naseljenih otoka od svih turističkih regija Hrvatske pa vjerujemo da ćete naći na brojnim destinacijama svoj odabir za odmor.  Dobro došli!

 

 

Grad Pag

Grad Pag je grad morske soli.

Zbog njene važnosti u 15. stoljeću nastao je Pag kao planski i plansko utvrđeni grad, koji pri obilasku pruža poseban osjećaj. Na Pagu se još može vidjeti proizvodnja soli starim postupkom isušivanja u manjim glinenastim bazenima u koje se uvodi more (soline).

Ove su solane osim autentičnosti koje pružaju, zahvalan motiv za fotografiranje.

Grad Pag je i grad rukotvorina poznate paške čipke koja se njeguje kroz stoljeća, svaka je zaseban unikat, a taj spori i naporni ručni rad živi i danas na uličicama starog grada.

Grad Pag

Grad Pag je grad morske soli.

Zbog njene važnosti u 15. stoljeću nastao je Pag kao planski i plansko utvrđeni grad, koji pri obilasku pruža poseban osjećaj. Na Pagu se još može vidjeti proizvodnja soli starim postupkom isušivanja u manjim glinenastim bazenima u koje se uvodi more (soline).

Ove su solane osim autentičnosti koje pružaju, zahvalan motiv za fotografiranje.

Grad Pag je i grad rukotvorina poznate paške čipke koja se njeguje kroz stoljeća, svaka je zaseban unikat, a taj spori i naporni ručni rad živi i danas na uličicama starog grada.

< saznajte više >
   
 

Povljana

U kristalno bistrom moru gdje se Dalmacija spaja sa kvarnerskim otocima, na jugu otoka Paga u prekrasnoj prirodnoj uvali smjestila se Povljana.

Okrenuta zapadu zaštitila se od jakih vjetrova bure i juga. Zaštitu i utočište pruža i putniku s mora i onom na kopnu, zaljubljeniku u otočki krš i bilje okupano suncem i začinjeno solju.

Smještena je na uzvisini, na dodiru vapnenačkog kamenjara i plodnog povljanskog polja. Izdašna vrela vode omogućuju intenzivno bavljenje poljodjelstvom ( povrće i vinogradarstvo). Veliko područje plodnog polja prekriveno je vinogradima. Tradicionalno, Povljana je bila poljoprivredno područje koje je stoljećima prehranjivalo veći dio otoka.
 

Povljana

U kristalno bistrom moru gdje se Dalmacija spaja sa kvarnerskim otocima, na jugu otoka Paga u prekrasnoj prirodnoj uvali smjestila se Povljana.

Okrenuta zapadu zaštitila se od jakih vjetrova bure i juga. Zaštitu i utočište pruža i putniku s mora i onom na kopnu, zaljubljeniku u otočki krš i bilje okupano suncem i začinjeno solju.

Smještena je na uzvisini, na dodiru vapnenačkog kamenjara i plodnog povljanskog polja. Izdašna vrela vode omogućuju intenzivno bavljenje poljodjelstvom ( povrće i vinogradarstvo). Veliko područje plodnog polja prekriveno je vinogradima. Tradicionalno, Povljana je bila poljoprivredno područje koje je stoljećima prehranjivalo veći dio otoka.
 

< saznajte više >
   
 

Posjetite brojna turistička mjesta otoka Paga

Otok Pag jedan od najvecih Jadranskih otoka: sa 285 km2 peti po velicini, a sa 270 km razvedene obale otok je s najduljom obalnom linijom na Jadranu, prepunom zaljeva, uvalica, rtova i plaža.

Pag je jedinstven po vegetacijskom habitatu u kojemu stabla gotovo da i nema. Pag je najvece carstvo kamenjarana Jadranu ispresijecano dugim suhozidima , u kojemu raste tanka trava, nisko aromaticno bilje, kadulja i smilje. Upravo to aromaticno bilje je osnova u prehrani paških ovaca na kamenjaru, i ono daje poseban okus poznatom paškom siru. Stoga posjetite i brojna turistička mjesta otoka Paga koja će vas osvojiti na prvi pogled!

Posjetite brojna turistička mjesta otoka Paga

Otok Pag jedan od najvecih Jadranskih otoka: sa 285 km2 peti po velicini, a sa 270 km razvedene obale otok je s najduljom obalnom linijom na Jadranu, prepunom zaljeva, uvalica, rtova i plaža.

Pag je jedinstven po vegetacijskom habitatu u kojemu stabla gotovo da i nema. Pag je najvece carstvo kamenjarana Jadranu ispresijecano dugim suhozidima , u kojemu raste tanka trava, nisko aromaticno bilje, kadulja i smilje. Upravo to aromaticno bilje je osnova u prehrani paških ovaca na kamenjaru, i ono daje poseban okus poznatom paškom siru. Stoga posjetite i brojna turistička mjesta otoka Paga koja će vas osvojiti na prvi pogled!

< saznajte više >
   
 

Marina i smještaj u Bibinju

Na području Bibinja nalazi se Marina Dalmacija s raznim popratnim sadržajima.

Proteže se na oko 70.000 m2 na kopnu i moru, a s 900 privezanih jahti i brodica s mogućnošću,1.400 vezova, to je najveća marina na Jadranu. 

Dobrodošli u Bibinje, poručuju gostoljubivi domaćini i nude ugodan boravak u privatnim sobama i apartmanima (700 registriranih soba i apartmana s 2.000 postelja).

Gostima je na izboru više kampova od mora udaljenih samo nekoliko metara. U mjestu ima više restorana s domaćim specijalitetima, nekoliko kafića, mnogo malih trgovina po svim četvrtima,veća samoposluga u središtu mjesta, automehaničarska radionica i servis za popravak brodskih motora. Postoji pošta s mjenjačnicom, dječji vrtić, te ambulanta opće prakse, zubna ambulanta i privatna ljekarna.

U uredu Turističke zajednice općine Bibinje mogu se uvijek dobiti informacije o smještaju kao i brojnim kulturnim i sportskim sadržajima za vrijeme sezone. Za posjetioce je vrlo zanimljiva etnografska zbirka u mjesnom muzeju i zbirka sakralnih predmeta od 15. stoljeća u crkvici Sv. Ivana Krstitelja.

Marina i smještaj u Bibinju

Na području Bibinja nalazi se Marina Dalmacija s raznim popratnim sadržajima.

Proteže se na oko 70.000 m2 na kopnu i moru, a s 900 privezanih jahti i brodica s mogućnošću,1.400 vezova, to je najveća marina na Jadranu. 

Dobrodošli u Bibinje, poručuju gostoljubivi domaćini i nude ugodan boravak u privatnim sobama i apartmanima (700 registriranih soba i apartmana s 2.000 postelja).

Gostima je na izboru više kampova od mora udaljenih samo nekoliko metara. U mjestu ima više restorana s domaćim specijalitetima, nekoliko kafića, mnogo malih trgovina po svim četvrtima,veća samoposluga u središtu mjesta, automehaničarska radionica i servis za popravak brodskih motora. Postoji pošta s mjenjačnicom, dječji vrtić, te ambulanta opće prakse, zubna ambulanta i privatna ljekarna.

U uredu Turističke zajednice općine Bibinje mogu se uvijek dobiti informacije o smještaju kao i brojnim kulturnim i sportskim sadržajima za vrijeme sezone. Za posjetioce je vrlo zanimljiva etnografska zbirka u mjesnom muzeju i zbirka sakralnih predmeta od 15. stoljeća u crkvici Sv. Ivana Krstitelja.

< saznajte više >
   
 

Bogata povijest Biograda na moru

Biograd na Moru je hrvatski kraljevski grad koji se prvi put spominje sredinom X. stoljeća, dok je u XI. stoljeću bio sjedište hrvatskih kraljeva i biskupa.

Biograd na Moru je hrvatski kraljevski grad koji se prvi put spominje sredinom X. stoljeća, dok je u XI. stoljeću bio sjedište hrvatskih kraljeva i biskupa. Najveći procvat Biograd je doživio kao prijestolnica srednjovjekovnih hrvatskih vladara, a godine 1102. u njemu je okrunjen i hrvatsko-ugarski kralj Koloman. Brojni materijalni dokazi burne i bogate povijesti biogradskog prostora pohranjeni su u nadasve zanimljivom Zavičajnom muzeju.

Bogata povijest Biograda na moru

Biograd na Moru je hrvatski kraljevski grad koji se prvi put spominje sredinom X. stoljeća, dok je u XI. stoljeću bio sjedište hrvatskih kraljeva i biskupa.

Biograd na Moru je hrvatski kraljevski grad koji se prvi put spominje sredinom X. stoljeća, dok je u XI. stoljeću bio sjedište hrvatskih kraljeva i biskupa. Najveći procvat Biograd je doživio kao prijestolnica srednjovjekovnih hrvatskih vladara, a godine 1102. u njemu je okrunjen i hrvatsko-ugarski kralj Koloman. Brojni materijalni dokazi burne i bogate povijesti biogradskog prostora pohranjeni su u nadasve zanimljivom Zavičajnom muzeju.

< saznajte više >
   
 

Božava

Najrazvijenije je turističko mjesto na Dugom otoku, s hotelskim kompleksom i ugostiteljskim objektima.

Hoteli su nedavno obnovljeni te je dobivena viša kategorija. Trenutno se razmatra i rušenje preostalog starog dijela turističkog kompleksa i gradnja modernih apartmana visoke kategorije. Božava je i čuveno ronilačko središte sa školom ronjenja te mjesto s raznovrsnim zabavnim priredbama. Mjesto se odlikuje lijepim plažama i uvalama te čistim morem, zbog čega je i često odredište nautičara. Marina je zaštićena sa lukobranom i ima tekuću vodu i struju. U mjestu ima ambulanta, pošta, pekara, kiosk u sklopu hotela i dvije prodavaonice mješovite robe. Posebnu draž mjestu daju guste borove šume kojima su okruženi božavski hoteli i apartmani.

Božava

Najrazvijenije je turističko mjesto na Dugom otoku, s hotelskim kompleksom i ugostiteljskim objektima.

Hoteli su nedavno obnovljeni te je dobivena viša kategorija. Trenutno se razmatra i rušenje preostalog starog dijela turističkog kompleksa i gradnja modernih apartmana visoke kategorije. Božava je i čuveno ronilačko središte sa školom ronjenja te mjesto s raznovrsnim zabavnim priredbama. Mjesto se odlikuje lijepim plažama i uvalama te čistim morem, zbog čega je i često odredište nautičara. Marina je zaštićena sa lukobranom i ima tekuću vodu i struju. U mjestu ima ambulanta, pošta, pekara, kiosk u sklopu hotela i dvije prodavaonice mješovite robe. Posebnu draž mjestu daju guste borove šume kojima su okruženi božavski hoteli i apartmani.

< saznajte više >
   

Barotul

Barotul je malo i tiho naselje smješteno na sjevernodalmatinskom otoku Pašmanu u uvali Taline, između mjesta Pašman i Mrljane.

Otok je trajektnom linijom povezan s Biogradom kod Zadra, a vožnja traje 15-ak minuta. Barotul je mjesto gdje se domaći ugođaj osjeća na svakom koraku: povrće i voće uzgajaju se od pamtivijeka, ribari svakodnevno nude svježu ribu, a uza sve to nude se i domaće ulje, vino, smokve i grožđe.

Trebate li mir i tišinu i volite li ribarska mjesta u kojima se već stoljećima živi između mora, konobe, polja i kamene kuće, Barotul će Vam se svidjeti.

Znate li jedriti na dasci, iskoristite vjetrove uskog Pašmanskog kanala, a imate li potrebnu opremu zaronite u modri mir, jer Barotul je odredište namijenjeno spokojnom odmoru u društvu obitelji i prijatelja.  

Barotul

Barotul je malo i tiho naselje smješteno na sjevernodalmatinskom otoku Pašmanu u uvali Taline, između mjesta Pašman i Mrljane.

Otok je trajektnom linijom povezan s Biogradom kod Zadra, a vožnja traje 15-ak minuta. Barotul je mjesto gdje se domaći ugođaj osjeća na svakom koraku: povrće i voće uzgajaju se od pamtivijeka, ribari svakodnevno nude svježu ribu, a uza sve to nude se i domaće ulje, vino, smokve i grožđe.

Trebate li mir i tišinu i volite li ribarska mjesta u kojima se već stoljećima živi između mora, konobe, polja i kamene kuće, Barotul će Vam se svidjeti.

Znate li jedriti na dasci, iskoristite vjetrove uskog Pašmanskog kanala, a imate li potrebnu opremu zaronite u modri mir, jer Barotul je odredište namijenjeno spokojnom odmoru u društvu obitelji i prijatelja.  

< saznajte više >
   

Banj

Banj je pitomo naselje uzornih maslinara, vinogradara i ribara, nastalo oko crkve sv. Kuzme iz 1356. godine.

Sa okolnih brda se pruža prekrasan pogled na pašmanski kanal. Ako se napijete izvorske vode u Banju, poželjet ćete ponovno doći u ovo mirno i lijepo mjesto.

Prvi spomen mjesta Banj datira iz 1265. god. u obliku Bagni. Tako se zvao i otok "Insula Bagni". Pod tim imenom se otok naziva godine 1290. i 1333. Samo ime naselja potječe od rimske riječi Balnea što znači kupelj (terme). Pronađeni rimski novci svjedoče da je Banj bio naseljen u antičko doba i da su u njemu rimljani imali svoje kupelji.

Crkva sv. Luke glavna je crkva u Ždrelcu koji je oduvijek bio dio Banja, od kojeg se otcijepio 1825. godine.

Banj

Banj je pitomo naselje uzornih maslinara, vinogradara i ribara, nastalo oko crkve sv. Kuzme iz 1356. godine.

Sa okolnih brda se pruža prekrasan pogled na pašmanski kanal. Ako se napijete izvorske vode u Banju, poželjet ćete ponovno doći u ovo mirno i lijepo mjesto.

Prvi spomen mjesta Banj datira iz 1265. god. u obliku Bagni. Tako se zvao i otok "Insula Bagni". Pod tim imenom se otok naziva godine 1290. i 1333. Samo ime naselja potječe od rimske riječi Balnea što znači kupelj (terme). Pronađeni rimski novci svjedoče da je Banj bio naseljen u antičko doba i da su u njemu rimljani imali svoje kupelji.

Crkva sv. Luke glavna je crkva u Ždrelcu koji je oduvijek bio dio Banja, od kojeg se otcijepio 1825. godine.

< saznajte više >
   
 

Brgulje

Brgulje se nalaze na središnjem dijelu Molata, otoka zadarske rivijere koji je svakodnevnom trajektnom linijom povezan s kopnom.

Brgulje su se smjestile nedaleko od trajektne luke, a kao i cijeli otok Molat, odlikuju se lijepim plažama i brojnim uvalama, pa ovo česta destinacija nautičara na putu prema nacionalnom parku Kornati. Ukoliko ste poklonik mirnog odmora i privatnosti, Brgulje će Vam se svidjeti, a odlična veza s kopnom čini ih lako dostupnim odmorištem prikladnim i za obitelji s malom djecom.

Brgulje

Brgulje se nalaze na središnjem dijelu Molata, otoka zadarske rivijere koji je svakodnevnom trajektnom linijom povezan s kopnom.

Brgulje su se smjestile nedaleko od trajektne luke, a kao i cijeli otok Molat, odlikuju se lijepim plažama i brojnim uvalama, pa ovo česta destinacija nautičara na putu prema nacionalnom parku Kornati. Ukoliko ste poklonik mirnog odmora i privatnosti, Brgulje će Vam se svidjeti, a odlična veza s kopnom čini ih lako dostupnim odmorištem prikladnim i za obitelji s malom djecom.

< saznajte više >
   

Dobropoljana

Naselje Dobropoljana smjestilo se u istoimenoj uvali na otoku Pašmanu, jednom od 300 otoka u sklopu zadarskog arhipelaga koji je brodskim linijama preko susjednog otoka Ugljana povezan s kopnom i gradom Biogradom.

Naselje se nalazi na sjeveroistočnom dijelu otoka, u podnožju najveće otočke uzvisine i broji 400-ak stanovnika. Kako se mještani prvenstveno bave uzgojem voća, povraća i maslina te ribarstvom, a smještaj se nudi u privatnim sobama i apartmanima, ovdje će Vas dočekati svježa riba i povrće s okolnih polja, domaće vino i kvalitetno maslinovo ulje, a pašmanski su ugostitelji po vrsnoći ponude poznati i izvan granica svog otoka.

Dobropoljana

Naselje Dobropoljana smjestilo se u istoimenoj uvali na otoku Pašmanu, jednom od 300 otoka u sklopu zadarskog arhipelaga koji je brodskim linijama preko susjednog otoka Ugljana povezan s kopnom i gradom Biogradom.

Naselje se nalazi na sjeveroistočnom dijelu otoka, u podnožju najveće otočke uzvisine i broji 400-ak stanovnika. Kako se mještani prvenstveno bave uzgojem voća, povraća i maslina te ribarstvom, a smještaj se nudi u privatnim sobama i apartmanima, ovdje će Vas dočekati svježa riba i povrće s okolnih polja, domaće vino i kvalitetno maslinovo ulje, a pašmanski su ugostitelji po vrsnoći ponude poznati i izvan granica svog otoka.

< saznajte više >
   
 

Sali

Sali je glavno općinsko kulturno i administrativno središte Dugog otoka. Smješteno na sjevero-istočnoj obali otoka, bogate tisućugodišnje ribarske tradicije, prema pisanim dokumentima iz razdoblja 990. godine. Davno nazvano odskočnom daskom za Kornate, mjesto okruženo prirodnim perivojima, tisućljetnim maslinicima. Obiluje kulturnim i sakralnom baštinom iz ranih stoljeća krščanstva.

Svojim turističkim objektima, blizinom Kornata i Parka prirode Telašćica, vrsno je mjesto pravog mediteranskog ugođaja u kojem je ljetno ljenčarenje podignuto na razinu kulta.

Pored raskošne župne crkve Sv. Marije, te Sv. Roka i Sv. Nikole, postoje tlocrtni ostaci krščanskih crkava u Stivanjem polju, Citoriju i Cuhu.
Mjesto ima razvijen izletnički, nautički i sportski turizam. Na usluzi gostima stoji opća i zubna ambulanta, pošta, bankomat, ispostava Lučke kapetanije, suvremena knjižnica s knjigama na nekoliko jezika s mogućnosti pristupa internetu. Turistička atrakcija Sali je glasovita i u svijetu priznata Tovareća mužika.

Nezaboravne su Trke tovara u sklopu Saljskog kulturnog ljeta i Saljskih užanca, autohtone ljetne pučke manifestacije.

Sali

Sali je glavno općinsko kulturno i administrativno središte Dugog otoka. Smješteno na sjevero-istočnoj obali otoka, bogate tisućugodišnje ribarske tradicije, prema pisanim dokumentima iz razdoblja 990. godine. Davno nazvano odskočnom daskom za Kornate, mjesto okruženo prirodnim perivojima, tisućljetnim maslinicima. Obiluje kulturnim i sakralnom baštinom iz ranih stoljeća krščanstva.

Svojim turističkim objektima, blizinom Kornata i Parka prirode Telašćica, vrsno je mjesto pravog mediteranskog ugođaja u kojem je ljetno ljenčarenje podignuto na razinu kulta.

Pored raskošne župne crkve Sv. Marije, te Sv. Roka i Sv. Nikole, postoje tlocrtni ostaci krščanskih crkava u Stivanjem polju, Citoriju i Cuhu.
Mjesto ima razvijen izletnički, nautički i sportski turizam. Na usluzi gostima stoji opća i zubna ambulanta, pošta, bankomat, ispostava Lučke kapetanije, suvremena knjižnica s knjigama na nekoliko jezika s mogućnosti pristupa internetu. Turistička atrakcija Sali je glasovita i u svijetu priznata Tovareća mužika.

Nezaboravne su Trke tovara u sklopu Saljskog kulturnog ljeta i Saljskih užanca, autohtone ljetne pučke manifestacije.

< saznajte više >
   
 

Ist

Ist s istoimenim naseljem pravo je odredište za mirni i tihi godišnji odmor. Akvatorij oko otoka je bogat ribom što privlači sportske ribolovce a ništa manje interesantno nije ni podmorje što dobro znaju ronioci. Za brodove su u mjestu te u uvali Mljake organizirana sidrišta a gostima se nudi smještaj u privatnim kućama za odmor.

Ist

Ist s istoimenim naseljem pravo je odredište za mirni i tihi godišnji odmor. Akvatorij oko otoka je bogat ribom što privlači sportske ribolovce a ništa manje interesantno nije ni podmorje što dobro znaju ronioci. Za brodove su u mjestu te u uvali Mljake organizirana sidrišta a gostima se nudi smještaj u privatnim kućama za odmor.

   
 

Kali

Na otoku Ugljanu u neposrednoj blizini Zadra, nalazi se ribarsko i turističko mjesto Kali, najveće mjesto na zadarskim otocima. Spominje se jošod 1299 god., ali Kali su puno starije.

Kontinuitet življenja ovdje se prati od prapovjesti preko antike, srednjeg i
novog vijeka do danas. Smješteno između dvije luke na sjevero-istoku, pa
sve do prelijepih uvala Lamjana najugo-zapadu, diči se mnogim lijepim, modernim građevinama.

Mjesto iskonskog hrvatstva, prepoznatljivo po svemu mediteranskom, od mora, ribe, brodova i mriža do lijepih uvala i vala. Kali je prepoznatljivo i po govoru što vrvi dvoglasima, drevnog glagoljaštva, težaštvu, maslinarstvu, ribarskom i opće životu na moru i sa morem, te temperamentnim ljudima, koji oduševe mnoge svoje prijatelje.Stara jezgra mjesta s uskim uličicama i kamenim kućamau dalmatinskom stilu smještena je na brežuljku odakle se pružaprekrasan pogled na okolicu, a sve nadvisuje zvonik baroknecrkve Sv. Lovre,zaštitnika Kali.

Kali

Na otoku Ugljanu u neposrednoj blizini Zadra, nalazi se ribarsko i turističko mjesto Kali, najveće mjesto na zadarskim otocima. Spominje se jošod 1299 god., ali Kali su puno starije.

Kontinuitet življenja ovdje se prati od prapovjesti preko antike, srednjeg i
novog vijeka do danas. Smješteno između dvije luke na sjevero-istoku, pa
sve do prelijepih uvala Lamjana najugo-zapadu, diči se mnogim lijepim, modernim građevinama.

Mjesto iskonskog hrvatstva, prepoznatljivo po svemu mediteranskom, od mora, ribe, brodova i mriža do lijepih uvala i vala. Kali je prepoznatljivo i po govoru što vrvi dvoglasima, drevnog glagoljaštva, težaštvu, maslinarstvu, ribarskom i opće životu na moru i sa morem, te temperamentnim ljudima, koji oduševe mnoge svoje prijatelje.Stara jezgra mjesta s uskim uličicama i kamenim kućamau dalmatinskom stilu smještena je na brežuljku odakle se pružaprekrasan pogled na okolicu, a sve nadvisuje zvonik baroknecrkve Sv. Lovre,zaštitnika Kali.

< saznajte više >
   
 

Ljekoviti mulj Karina

Na našem području nalazi se plaža duljine nekoliko kilometara na kojoj ljeti boravi preko 8000 gostiju dnevno, a među njima ima i onih koji se više godina uzastopno mažu ljekovitim muljem kojega vade na samoj obali. U razgovoru s njima saznalo se da im je mulj znatno pomogao u liječenju reumatskih oboljenja. Atraktivna je i uvala Lučica koja svojim raslinjem, konfiguracijom terena i plažom pruža mogućnost razvoja visokokomercijalnog turizma.

Područje od Karin Plaže do Karina Donjeg zanimljivo je za razvoj individualne turističke djelatnosti (manji kampovi, manja turistička naselja, obiteljski hoteli sa športsko-rekreacijskim sadržajima, lječilište). Ukupan broj sadašnjih turističkih kapaciteta iznosi cca 3000 kreveta.

Ljekoviti mulj Karina

Na našem području nalazi se plaža duljine nekoliko kilometara na kojoj ljeti boravi preko 8000 gostiju dnevno, a među njima ima i onih koji se više godina uzastopno mažu ljekovitim muljem kojega vade na samoj obali. U razgovoru s njima saznalo se da im je mulj znatno pomogao u liječenju reumatskih oboljenja. Atraktivna je i uvala Lučica koja svojim raslinjem, konfiguracijom terena i plažom pruža mogućnost razvoja visokokomercijalnog turizma.

Područje od Karin Plaže do Karina Donjeg zanimljivo je za razvoj individualne turističke djelatnosti (manji kampovi, manja turistička naselja, obiteljski hoteli sa športsko-rekreacijskim sadržajima, lječilište). Ukupan broj sadašnjih turističkih kapaciteta iznosi cca 3000 kreveta.

< saznajte više >
   
 

Kukljica

Kukljica je slikovito turističko i ribarsko mjesto, smješteno na krajnjem jugoistoku otoka Ugljana na kojeg se nadovezuje susjedni otok Pašman. Raznolikost turističke ponude, ljepote krajolika koje odlikuju guste borove šume, pješčane i stjenovite plaže na obalama kristalno bistrog mora, moderno opremljena luka u zaštićenoj prirodnoj uvali, te veliki izbor smještaja u privatnim apartmanima i sobama, kao i u turističkom naselju "Zelena punta", pružaju mogućnosti za idealan odmor i ispunjavanje želja i zahtjevnijih gostiju. Staru jezgru mjesta sa sačuvanim izvornim primjerima pučkog graditeljstva od turističkog naselja "Zelena Punta" dijeli velika prirodna uvala sa zaštićenom lukom uvijek punom ribarskih i izletničkih brodova, jahti i jedrenja.

Kukljica

Kukljica je slikovito turističko i ribarsko mjesto, smješteno na krajnjem jugoistoku otoka Ugljana na kojeg se nadovezuje susjedni otok Pašman. Raznolikost turističke ponude, ljepote krajolika koje odlikuju guste borove šume, pješčane i stjenovite plaže na obalama kristalno bistrog mora, moderno opremljena luka u zaštićenoj prirodnoj uvali, te veliki izbor smještaja u privatnim apartmanima i sobama, kao i u turističkom naselju "Zelena punta", pružaju mogućnosti za idealan odmor i ispunjavanje želja i zahtjevnijih gostiju. Staru jezgru mjesta sa sačuvanim izvornim primjerima pučkog graditeljstva od turističkog naselja "Zelena Punta" dijeli velika prirodna uvala sa zaštićenom lukom uvijek punom ribarskih i izletničkih brodova, jahti i jedrenja.

< saznajte više >
   

Tvrđava Ostrovica u Lišanima

Na području općine se nalazi znamenita srednjovjekovna tvrđava Ostrovica, posjed Bribirskih knezova koji su je 1347. godine zamijenili za utvrdu Zrin i od tada se nazivaju knezovi Zrinski. Godine 1523. Ostrovicu zauzimaju Turci. Potpuno je razorena u mletačko-turskim ratovima u 17. stoljeću. Nakon tog vremena raste značenje Lišana Ostrovičkih, koji postaju važnije naselje od same Ostrovice, a od 1735. i sjedište katoličke župe.

U Domovinskom ratu, ovo područje su u rujnu 1991. okupirale srpske snage i potpuno razorile Lišane. Nakon oslobođenja, selo je obnovljeno i vratio se najveći dio izbjeglih Hrvata.

Tvrđava Ostrovica u Lišanima

Na području općine se nalazi znamenita srednjovjekovna tvrđava Ostrovica, posjed Bribirskih knezova koji su je 1347. godine zamijenili za utvrdu Zrin i od tada se nazivaju knezovi Zrinski. Godine 1523. Ostrovicu zauzimaju Turci. Potpuno je razorena u mletačko-turskim ratovima u 17. stoljeću. Nakon tog vremena raste značenje Lišana Ostrovičkih, koji postaju važnije naselje od same Ostrovice, a od 1735. i sjedište katoličke župe.

U Domovinskom ratu, ovo područje su u rujnu 1991. okupirale srpske snage i potpuno razorile Lišane. Nakon oslobođenja, selo je obnovljeno i vratio se najveći dio izbjeglih Hrvata.

< saznajte više >
   
 

Lukoran

Slikovito mjesto puno skrovitih uvala u kojima borovi dotiču more nekad je bilo ladanjsko mjesto plemićkih obitelji iz Zadra, a danas je pogodno za miran godišnji odmor u privatnom smještaju.  Lukoran je naselje smješteno po sredini otoka Ugljana koji je s kopnom povezan trajektnom linijom Zadar - Preko. Lukoran se nalazi na dijelu poljoprivredi okrenute obale, pa gospodarsku osnovu mjesta čine vinogradarstvo, maslinarstvo i turizam. Ovo tiho i mirno mjesto okruženo borovom šumom, nudi obiteljima s djecom kupanje na lijepoj i za dječju igru sigurnoj šljunčanoj plaži, a nekoliko kvalitetnih ugostiteljskih objekata poslužuju tradicionalne specijalitete ovoga kraja. Kako je otok Ugljan dio raznolikog i lijepog zadarskog arhipelaga, imate li brodicu ne propustite posjetiti otoke i u uvale u neposrednoj blizini.

Lukoran

Slikovito mjesto puno skrovitih uvala u kojima borovi dotiču more nekad je bilo ladanjsko mjesto plemićkih obitelji iz Zadra, a danas je pogodno za miran godišnji odmor u privatnom smještaju.  Lukoran je naselje smješteno po sredini otoka Ugljana koji je s kopnom povezan trajektnom linijom Zadar - Preko. Lukoran se nalazi na dijelu poljoprivredi okrenute obale, pa gospodarsku osnovu mjesta čine vinogradarstvo, maslinarstvo i turizam. Ovo tiho i mirno mjesto okruženo borovom šumom, nudi obiteljima s djecom kupanje na lijepoj i za dječju igru sigurnoj šljunčanoj plaži, a nekoliko kvalitetnih ugostiteljskih objekata poslužuju tradicionalne specijalitete ovoga kraja. Kako je otok Ugljan dio raznolikog i lijepog zadarskog arhipelaga, imate li brodicu ne propustite posjetiti otoke i u uvale u neposrednoj blizini.

< saznajte više >
   
 

Molat

Molat je  glavno naselje na otoku s 2 lijepe uvale Jaz i Lučina koja je sigurno sidrište za brodove. Smještaj ćete naći u privatnim kućama za odmor. Brgulje se nalaze na središnjem dijelu Molata, otoka zadarske rivijere koji je svakodnevnom trajektnom linijom povezan s kopnom.  Ukoliko ste poklonik mirnog odmora i privatnosti, Molat će Vam se svidjeti, a odlična veza s kopnom čini ih lako dostupnim odmorištem prikladnim i za obitelji s malom djecom.

Molat

Molat je  glavno naselje na otoku s 2 lijepe uvale Jaz i Lučina koja je sigurno sidrište za brodove. Smještaj ćete naći u privatnim kućama za odmor. Brgulje se nalaze na središnjem dijelu Molata, otoka zadarske rivijere koji je svakodnevnom trajektnom linijom povezan s kopnom.  Ukoliko ste poklonik mirnog odmora i privatnosti, Molat će Vam se svidjeti, a odlična veza s kopnom čini ih lako dostupnim odmorištem prikladnim i za obitelji s malom djecom.

< saznajte više >
   

Mrljane

Mrljane su jedno do naselja na otoku Pašmanu koji se nalazi u zadarskom arhipelagu, a s Biogradom ga veže redovna trajektna linija. Smješten nadomak Nacionalnog parka Kornati, Pašman oduševljava jednostavnom ljepotom krajolika okruženog modrim morem. Mjesto se odlikuje naročito lijepom pješčanom plažom, a domaćini nekad pomorci i poljodjelci danas se bave i turizmom. S obližnjeg brda se pruža lijep panoramski pogled na okolicu.

Mrljane

Mrljane su jedno do naselja na otoku Pašmanu koji se nalazi u zadarskom arhipelagu, a s Biogradom ga veže redovna trajektna linija. Smješten nadomak Nacionalnog parka Kornati, Pašman oduševljava jednostavnom ljepotom krajolika okruženog modrim morem. Mjesto se odlikuje naročito lijepom pješčanom plažom, a domaćini nekad pomorci i poljodjelci danas se bave i turizmom. S obližnjeg brda se pruža lijep panoramski pogled na okolicu.

< saznajte više >
   
 

Turistički resursi grada Nina

Gradić Nin, koji je od Zadra udaljen svega 10 min vožnje automobilom, zanimljiv je svojom bogatom i burnom prošlošću, a interesantan je i svojim neobičnim položajem. Srce Nina, odnosno njegov povijesni centar, nalazi se na otočiću promjera svega pola kilometra. Nin se smjestio u jedinstvenoj laguni, na istočnoj obali Jadranskog mora, okružen 8.000 metara dugim pješčanim plažama koje se često proglašavaju najljepšim plažama u Hrvatskoj (Kraljičina plaža, Ždrijac, Prodorica, Zaton Holiday Resort s Plavom zastavom i Bilotinjak). Stari utvrđeni grad s kopnom  povezuju dva kamena mosta (16. st.). Izuzetno povoljan strateški položaj i plodno okruženje omogućilo mu je da već u dalekoj prošlosti postane urbano središte.

Prirodna baština pored pješčanih plaža, zatim solana, uključuje najveće nalazište ljekovitog blata (peloida) u Hrvatskoj.Blato se primjenjuje u liječenju reumatskih bolesti, deformacija kralježnice, probleme lokomotornog sustava, ženske neplodnosti i raznih bolesti kože. Terapija se provodi u potpuno prirodnom okruženju već više od četrdeset godina. Nin razvija turizam na toj osnovi i započinje sa izgradnjom zdravstveno-turističkog središta. Park solana Nin ima proizvodnju soli na prirodan način utjecajem sunca i vjetra. Organizirana je turistička ponuda razgledavanja bazena soli gdje se mogu kupiti suveniri od soli, a tu se nalazi oaza velikog broja ptica s dvije zanimljive vrste gnjezdarica koje su rijetke i ugrožene i čija je brojnost u Hrvatskoj i Europi u opadanju: endemična vlastelica i morski kulik. Smještaj je moguć u  apartmanima i kampu Zaton Holidy Resorta ili u privatnim aparthotelima, apartmanima Nina i okolice. Gastronomska ponuda vrlo je bogata jer na malom prostoru koji administrativno pokriva grad ima više od 30 ugostiteljskih objekata od kafića/ gelateria, konoba, taverna, pizzerija i restorana, a pored dalmatinskih specijaliteta nudi se jedinstveni šokol. Rivijera Nin je odredište mnogih turista zbog svoje opredijeljenosti razvoju održivog turizma.

Turistički resursi grada Nina

Gradić Nin, koji je od Zadra udaljen svega 10 min vožnje automobilom, zanimljiv je svojom bogatom i burnom prošlošću, a interesantan je i svojim neobičnim položajem. Srce Nina, odnosno njegov povijesni centar, nalazi se na otočiću promjera svega pola kilometra. Nin se smjestio u jedinstvenoj laguni, na istočnoj obali Jadranskog mora, okružen 8.000 metara dugim pješčanim plažama koje se često proglašavaju najljepšim plažama u Hrvatskoj (Kraljičina plaža, Ždrijac, Prodorica, Zaton Holiday Resort s Plavom zastavom i Bilotinjak). Stari utvrđeni grad s kopnom  povezuju dva kamena mosta (16. st.). Izuzetno povoljan strateški položaj i plodno okruženje omogućilo mu je da već u dalekoj prošlosti postane urbano središte.

Prirodna baština pored pješčanih plaža, zatim solana, uključuje najveće nalazište ljekovitog blata (peloida) u Hrvatskoj.Blato se primjenjuje u liječenju reumatskih bolesti, deformacija kralježnice, probleme lokomotornog sustava, ženske neplodnosti i raznih bolesti kože. Terapija se provodi u potpuno prirodnom okruženju već više od četrdeset godina. Nin razvija turizam na toj osnovi i započinje sa izgradnjom zdravstveno-turističkog središta. Park solana Nin ima proizvodnju soli na prirodan način utjecajem sunca i vjetra. Organizirana je turistička ponuda razgledavanja bazena soli gdje se mogu kupiti suveniri od soli, a tu se nalazi oaza velikog broja ptica s dvije zanimljive vrste gnjezdarica koje su rijetke i ugrožene i čija je brojnost u Hrvatskoj i Europi u opadanju: endemična vlastelica i morski kulik. Smještaj je moguć u  apartmanima i kampu Zaton Holidy Resorta ili u privatnim aparthotelima, apartmanima Nina i okolice. Gastronomska ponuda vrlo je bogata jer na malom prostoru koji administrativno pokriva grad ima više od 30 ugostiteljskih objekata od kafića/ gelateria, konoba, taverna, pizzerija i restorana, a pored dalmatinskih specijaliteta nudi se jedinstveni šokol. Rivijera Nin je odredište mnogih turista zbog svoje opredijeljenosti razvoju održivog turizma.

< saznajte više >
   
 

Kulturna baština Novigrada

Najvažniji spomenici u Novigradu koje vrijedi vidjeti su: Crkva Sv. Katarine 14. st. Crkvu je 1393. godine dao sagraditi krbavski knez Butko Kurjakovic. U sklopu crkve bio je i franjevacki samostan. Crkva i samostan bili su porušeni za vrijeme ciparskog rata (1570-1573). Na mjestu današnje crkve najvjerojatnije da je bila crkva Sv. Pavla s benediktinskim samostanom koji su porušeni 976. godine.

Tvrdava sa zidinama i ostacima kapele Sv. Barbare, crkvica Sv. Nikole iz 1800. g., crkva Porodenja Blažene Djevice Marije 19. st., zavjetni kip Gospe Žalosne, Planita - misnica koju je prema predaji izvezla hrvatsko-ugarska kraljica Elizabeta, žena Ludovika Anžuvinca dio su spomeničke kulture koje svakako morate pogledati. 

Nedaleko od Novigrada u selu Pridraga nalaze se rano-kršcanska crkva Sv. Martina 5. st. i ostaci starohrvatske crkve Sv. Mihovila 9. st.

Kulturna baština Novigrada

Najvažniji spomenici u Novigradu koje vrijedi vidjeti su: Crkva Sv. Katarine 14. st. Crkvu je 1393. godine dao sagraditi krbavski knez Butko Kurjakovic. U sklopu crkve bio je i franjevacki samostan. Crkva i samostan bili su porušeni za vrijeme ciparskog rata (1570-1573). Na mjestu današnje crkve najvjerojatnije da je bila crkva Sv. Pavla s benediktinskim samostanom koji su porušeni 976. godine.

Tvrdava sa zidinama i ostacima kapele Sv. Barbare, crkvica Sv. Nikole iz 1800. g., crkva Porodenja Blažene Djevice Marije 19. st., zavjetni kip Gospe Žalosne, Planita - misnica koju je prema predaji izvezla hrvatsko-ugarska kraljica Elizabeta, žena Ludovika Anžuvinca dio su spomeničke kulture koje svakako morate pogledati. 

Nedaleko od Novigrada u selu Pridraga nalaze se rano-kršcanska crkva Sv. Martina 5. st. i ostaci starohrvatske crkve Sv. Mihovila 9. st.

< saznajte više >
   
 

Olib

Olib je mirno mjesto za tihi odmor smješteno na zapadnoj obali otoka Oliba koji pripada zadarskom arhipelagu. Olib je jedino otočko naselje i datira iz rimskog doba, pa se u okolici nalazi nekoliko vrijednih arheoloških lokaliteta. Olib je trajektnim linijama povezan s gradom Zadrom, a zbog mira i očuvane autentične atmosfere namijenjen je prvenstveno ljubiteljima tišine i privatnosti. Nekoliko skrovitih uvala u blizini samoga mjesta te plitki zaljevi Slatina i Slatinica s istočne strane otoka jamče osamu prilikom kupanja. Uz ribu kupljenu kod lokalnih ribara, od mještana možete nabaviti kvalitetno domaće ulje i vino te sir iz kućne radinosti. Od sportova, uz ronjenje i ribolov, preporučujemo windsurfing ukoliko posjedujete vlastitu dasku.

Olib

Olib je mirno mjesto za tihi odmor smješteno na zapadnoj obali otoka Oliba koji pripada zadarskom arhipelagu. Olib je jedino otočko naselje i datira iz rimskog doba, pa se u okolici nalazi nekoliko vrijednih arheoloških lokaliteta. Olib je trajektnim linijama povezan s gradom Zadrom, a zbog mira i očuvane autentične atmosfere namijenjen je prvenstveno ljubiteljima tišine i privatnosti. Nekoliko skrovitih uvala u blizini samoga mjesta te plitki zaljevi Slatina i Slatinica s istočne strane otoka jamče osamu prilikom kupanja. Uz ribu kupljenu kod lokalnih ribara, od mještana možete nabaviti kvalitetno domaće ulje i vino te sir iz kućne radinosti. Od sportova, uz ronjenje i ribolov, preporučujemo windsurfing ukoliko posjedujete vlastitu dasku.

< saznajte više >
   
 

Uživanje u miru otoka Ošljaka

Ošljak vam pruža brojne mogućnosti za rekreaciju, od jogginga do ronjenja. Sam otočić je primjer tradicionalne mediteranske arhitekture, u kojem se nalazi crkvica Sv. Marije iz 6. stoljeća, kao i mlin vjetrenjača iz 16. stoljeća.

Ošljak se između ostalih otoka Zadarskog arhipelaga, ističe svojom jedinstvenošću te spada u kategoriju zaštićene prirode - park šume. Nadohvat samog grada Zadra predstavlja pravu oazu bez automobila, gradske vreve i buke, bez trgovina i noćnih klubova. Na otoku se nalazi jedan restoran, a trgovine su u obližnjem Zadru i Preku. Otok je sa kopnom povezan trajektnim linijama koje prometuju četiri puta dnevno u pravcu Zadra i Preka.

Uživanje u miru otoka Ošljaka

Ošljak vam pruža brojne mogućnosti za rekreaciju, od jogginga do ronjenja. Sam otočić je primjer tradicionalne mediteranske arhitekture, u kojem se nalazi crkvica Sv. Marije iz 6. stoljeća, kao i mlin vjetrenjača iz 16. stoljeća.

Ošljak se između ostalih otoka Zadarskog arhipelaga, ističe svojom jedinstvenošću te spada u kategoriju zaštićene prirode - park šume. Nadohvat samog grada Zadra predstavlja pravu oazu bez automobila, gradske vreve i buke, bez trgovina i noćnih klubova. Na otoku se nalazi jedan restoran, a trgovine su u obližnjem Zadru i Preku. Otok je sa kopnom povezan trajektnim linijama koje prometuju četiri puta dnevno u pravcu Zadra i Preka.

< saznajte više >
   
 

Ljepote podmorja Premude

Premuda je povezana svakodnevnom brzom brodskom vezom sa Zadrom te u zimskom razdoblju triput tjedno trajektom (ljeti svakodnevno). Na otoku postoji određen broj apartmana i soba za iznajmljivanje pa se broj turista iz godinu u godinu povećava.

Premuda je također atraktivna destinacija nautičarima i roniocima. U blizini Premude postoje mnogobrojne atraktivne lokacije za ronjenje, kao sto je popularna "katedrala", sustav špilja koji očarava svojom ljepotom. Olupina broda "Szent Istvan" bit će dostupna samo najiskusnijim roniocima.

Ljepote podmorja Premude

Premuda je povezana svakodnevnom brzom brodskom vezom sa Zadrom te u zimskom razdoblju triput tjedno trajektom (ljeti svakodnevno). Na otoku postoji određen broj apartmana i soba za iznajmljivanje pa se broj turista iz godinu u godinu povećava.

Premuda je također atraktivna destinacija nautičarima i roniocima. U blizini Premude postoje mnogobrojne atraktivne lokacije za ronjenje, kao sto je popularna "katedrala", sustav špilja koji očarava svojom ljepotom. Olupina broda "Szent Istvan" bit će dostupna samo najiskusnijim roniocima.

< saznajte više >
   
 

Ljepote uvala otoka Vrgade

Obala je bogato razvedena. Osim glavne pristanisne luke, nazvane LUKA, i najvece otocne uvale za privezivanje ribarskih brodova i brodica - Pocrikve, odnosno Przine, postoji tu i nekoliko manjih uvala i drazica ( Prva drazica, Druga drazica i Treca drazica ) te pjescana plaza Podbrizi i veca uvala Kranje na jugu otoka. Osim Luke, sve su spomenute uvale pjeskovite i pristupacne za kupace, a pruzaju i mogucnost duzeg kampiranja.  Uz cisto more i plitke obale, Vrgada ima i takvu okolinu kao rijetko koji nas otok na Jadranu.

Ljepote uvala otoka Vrgade

Obala je bogato razvedena. Osim glavne pristanisne luke, nazvane LUKA, i najvece otocne uvale za privezivanje ribarskih brodova i brodica - Pocrikve, odnosno Przine, postoji tu i nekoliko manjih uvala i drazica ( Prva drazica, Druga drazica i Treca drazica ) te pjescana plaza Podbrizi i veca uvala Kranje na jugu otoka. Osim Luke, sve su spomenute uvale pjeskovite i pristupacne za kupace, a pruzaju i mogucnost duzeg kampiranja.  Uz cisto more i plitke obale, Vrgada ima i takvu okolinu kao rijetko koji nas otok na Jadranu.

< saznajte više >
   
 

Uljari otoka Zverinca

U Zverincu – jednoj maloj, zabačenoj otočnoj zajednici zadarskog arhipelaga – nalazi se postrojenje u kojem je sve stalo i kojem se nikamo ne žuri, pa čovjeka kad uđe, učas prene opojni miris ulja, nešto mu se izmiješa u glavi i on htio ne htio, zaboravi u kojem je vremenu. Ostaje samo ta aroma koja će se još dugo širiti nosnicama, miris drevnog zanata koji i danas na tradicionalan način živi među Zverinčanima – maslinarima. 
   
 
Neugledna je to zgrada po čijoj se fasadi žbuka djelomično raspada i prhko rascvjetava po tlu. Nema mnogo toga po čemu biste je pamtili dulje od trenutka u kojem je okrznete pogledom, i s pravom biste mogli pretpostaviti kako se tu baš ništa važnije ne događa. Međutim, izgled i ovdje kao u puno slučajeva vara: ta prostorija u Zverincu čuva jedan od najstarijih pogona za preradu maslina na Jadranu.

U toploj unutrašnjosti, zaobljene, trbušaste površine kamenih zidova poprskane su uljem, koje stvara freske, kao na zemljopisnoj karti. Tavanica je načinjena od greda. Neke su se od njih svinule pod teretom stropa, neke su napukle, neke su se jednim krajem gotovo otkinule i sad opasno vise, pune bezbrojnih sitnih rupa crvotočine. Uz crno zdepasto ognjište, sa žarko rumenom bakrenom kapom, stoje dvije željezne preše. Tu je i maslinski mlin i mlinski kamen u njemu, manji i veći lijevci, gušća i rjeđa cjedila, barila u kojima se ulje, kao i vino, više puta pretače. Sav taj skromni uljarski alat svjedoči o drevnom mediteranskom zanatu koji još ne napušta ovaj otok. Nakon što su iščezli kamenotesari i klesari, kalafati i bačvari, užari i mrežari, jedino još uljari podsjećaju na poslove i dane, obrede i običaje bez kojih je nemoguće upoznati Zverinac.

Kako bi se razumjelo što ova prastara jadranska uljara predstavlja, važno je zagrepsti u nataložena stoljeća, u sve deblje slojeve prašine i sve tamniju patinu strmih maslinika, koji svjedoče da se sve mijenja i da će se, možda, u nekom kružnom toku susresti dva vremena, ono antičko u kojem je Zverinac otkrio predanje proizvodnje ulja i neko buduće u kojem ni ulja ni otoka više neće biti.

Oduvijek se ovdje živjelo bez previše nada i očekivanja, ali s unutarnjim mirom. Penjali su se ovi ljudi krševitim putovima koji vode prema maslinicima, brali i skupljali crne i zelene plodove, namakali ih u kamenicama ispunjenima morem – pa ih naposljetku mljeli i alkemičarskom pedanterijom pretvarali u ulje. To su ulje prevozili s otoka na kopno, uza sol, vino i začine, u amforama, barilima i demižanama, i upravo je to ulje zaslužno za njihovu otočnu epopeju. Uspjeh i imutak ovisio je o zajedničkoj sreći, umješnosti, ali i napornom, krvavom radu. Svi su oni vjekovima solidarno skrbili jedni o drugima, živeći u zajednici koja je gajila etičko tržišno društvo. Međutim, komuna koja je bila voljna štititi svoju ravnopravnost, u 18. je stoljeću izgubila to pravo.

U doba posljednje vladavine Mlečana na Jadranu, pravo na otok dobio je zadarski plemić Fanfogna, pomorski časnik i veteran iz Morejskog rata protiv Turaka. Otok dužine šest kilometara, površine četiri i pol i najveće širine koja ne prelazi kilometar, u cijelosti je pripao njemu. Bio je to način da se jedan imperij na zalasku oduži svojem odličniku.

Fanfogna je vrlo brzo uspostavio svoju vlast na Zverincu, a ovaj komadić svijeta mu se u tome i nije pretjerano protivio. Plahi i bogobojazni kakvi jesu, Zverinčani su sa znatiželjom i odobravanjem pratili kako Fanfogna podiže tri vitalne otočne građevine. Najprije je dao sazidati Crkvu sv. Ignacija Loyole, nakon nje svoju obiteljsku palaču i naposljetku, dolje u portu – uljaru. Čim je uljara dovršena, po prilici 1746., Fanfogna je dao nabaviti firentinsku prešu i proizvodnja je počela. No, prije toga, valjalo je uvesti kmetove sa susjednih otoka. Odlučio se za obitelji Škifića i Pešušića iz Solina na susjednom Dugom otoku.

“Moj predak Ante bio je miljenik Fanfogne, on i Konte su se čudo volili. Ante ga je nazva General, pa smo mi, moja familija, dobili nadimak Generalovi. I u zemljišnim knjigama je to upisano”, govori Živko Škifić. “Kako Konte za života nije ima dice, nije ima nasljednika, svu je zemlju i imanje proda svojim kmetovima. To su bile tri familije Škifića i četiri familije Pešušića. Konte je zaduži otok zbog tri stvari. Sagradi nam je uljaru i naseli je otok Škifićima i Pešušićima, koji uz Gligore ovdje čine autohtona prezimena. A najvažnije je što je on otoku da ime. Kako je ovde bilo puno divljači, a Konte voli pojti na lov, otoku je da ime Zverinac.”

“Konte Fanfonja” je eto, davao imena, a zauzvrat uzimao mjeru u vuni, siru, vinu i ulju. Gazda i gospodar, sve je vidio i čuo, njega se za sve pitalo. Čuvao je ovce od pastira, vino od vinara i ulje od uljara. Propisivao je Fanfogna obrazac mjerenja i vaganja maslina, kao i novčane kazne za one koji ih se nisu pridržavali. Kovanice, bakrene, srebrne i zlatne, slijevale su se u njegovu kesu. Poredak se morao poštovati. Pučka mjerenja, kao što je mijeh vina ili ulja, tovar drva, šaka soli, oka brašna, za tog zadarskog plemića nisu važila. Opet, dobro je znao koliko njegova uljara znači Zverincu. Bez nje ovo ribarsko seoce ne bi opstalo; u trgovanju s unutrašnjošću ulje se najlakše mijenjalo za sol, žito ili vino.

Danas je Fanfognina palača prazna kućerina koja Zverinčanima služi kao konoba. Nema više Kontea, njegovih pašnjaka i maslinika. Od cijelog tog bogatstva ostala je tu na brežuljku, poput zamka, okružena tamnom stražom mrkih čempresa i bujnih palmi – usamljena palača. Tvrđava koja vremenu odolijeva. Dostojanstvena i svečana kao kakva gorostasna katedrala. U njenoj unutrašnjosti, u “Generalovu dvoru”, u dimnjacima, u zidovima, pod pločama u dvorištu, pod zemljom u konobi, posvuda lebdi duh staroga gospodara.

Desetljećima su Škifići i Pešušići nastavljali krpiti i dotjerivati uljaru, svjesni da njihovo ulje nikad neće postati lavom davno ugaslog vulkana. Naraštaji koji su slijedili njihov put, bili su okretni i savjesni do sitnica. Uljara je putovala kroz vrijeme, a prastare vage, mašteli, bukare, sva sila predmeta iz davnina, precizno su poput metronoma određivali mjesto i smisao ovoj jedinstvenoj industrijskoj baštini.

A onda je stigao Treći Reich, nestrpljiv da digne ruku i donese razaranje. Jedan zračni napad, u proljeće 1943., razrušio je ovaj mediteranski laboratorij. Čitav je Zverinac podrhtavao od eksplozija, pucnjave iz teškog oružja, brišućih letova borbenih zrakoplova, gušeći se u dimu zapaljivih bombi. Kad se dim razišao, kad su nestale granate i rafali, i na otok stupila nova partizanska vlast, Zverinčani su, škiljeći iz hladovine divlje loze, s ogorčenjem gledali što im je ostalo od nekadašnje uljare. Pocrnjeli zidovi, krov koji se iskrivio i urušio ispod nagorjelih greda, Fanfognina preša izranjavana i izrešetana...

Uljari otoka Zverinca

U Zverincu – jednoj maloj, zabačenoj otočnoj zajednici zadarskog arhipelaga – nalazi se postrojenje u kojem je sve stalo i kojem se nikamo ne žuri, pa čovjeka kad uđe, učas prene opojni miris ulja, nešto mu se izmiješa u glavi i on htio ne htio, zaboravi u kojem je vremenu. Ostaje samo ta aroma koja će se još dugo širiti nosnicama, miris drevnog zanata koji i danas na tradicionalan način živi među Zverinčanima – maslinarima. 
   
 
Neugledna je to zgrada po čijoj se fasadi žbuka djelomično raspada i prhko rascvjetava po tlu. Nema mnogo toga po čemu biste je pamtili dulje od trenutka u kojem je okrznete pogledom, i s pravom biste mogli pretpostaviti kako se tu baš ništa važnije ne događa. Međutim, izgled i ovdje kao u puno slučajeva vara: ta prostorija u Zverincu čuva jedan od najstarijih pogona za preradu maslina na Jadranu.

U toploj unutrašnjosti, zaobljene, trbušaste površine kamenih zidova poprskane su uljem, koje stvara freske, kao na zemljopisnoj karti. Tavanica je načinjena od greda. Neke su se od njih svinule pod teretom stropa, neke su napukle, neke su se jednim krajem gotovo otkinule i sad opasno vise, pune bezbrojnih sitnih rupa crvotočine. Uz crno zdepasto ognjište, sa žarko rumenom bakrenom kapom, stoje dvije željezne preše. Tu je i maslinski mlin i mlinski kamen u njemu, manji i veći lijevci, gušća i rjeđa cjedila, barila u kojima se ulje, kao i vino, više puta pretače. Sav taj skromni uljarski alat svjedoči o drevnom mediteranskom zanatu koji još ne napušta ovaj otok. Nakon što su iščezli kamenotesari i klesari, kalafati i bačvari, užari i mrežari, jedino još uljari podsjećaju na poslove i dane, obrede i običaje bez kojih je nemoguće upoznati Zverinac.

Kako bi se razumjelo što ova prastara jadranska uljara predstavlja, važno je zagrepsti u nataložena stoljeća, u sve deblje slojeve prašine i sve tamniju patinu strmih maslinika, koji svjedoče da se sve mijenja i da će se, možda, u nekom kružnom toku susresti dva vremena, ono antičko u kojem je Zverinac otkrio predanje proizvodnje ulja i neko buduće u kojem ni ulja ni otoka više neće biti.

Oduvijek se ovdje živjelo bez previše nada i očekivanja, ali s unutarnjim mirom. Penjali su se ovi ljudi krševitim putovima koji vode prema maslinicima, brali i skupljali crne i zelene plodove, namakali ih u kamenicama ispunjenima morem – pa ih naposljetku mljeli i alkemičarskom pedanterijom pretvarali u ulje. To su ulje prevozili s otoka na kopno, uza sol, vino i začine, u amforama, barilima i demižanama, i upravo je to ulje zaslužno za njihovu otočnu epopeju. Uspjeh i imutak ovisio je o zajedničkoj sreći, umješnosti, ali i napornom, krvavom radu. Svi su oni vjekovima solidarno skrbili jedni o drugima, živeći u zajednici koja je gajila etičko tržišno društvo. Međutim, komuna koja je bila voljna štititi svoju ravnopravnost, u 18. je stoljeću izgubila to pravo.

U doba posljednje vladavine Mlečana na Jadranu, pravo na otok dobio je zadarski plemić Fanfogna, pomorski časnik i veteran iz Morejskog rata protiv Turaka. Otok dužine šest kilometara, površine četiri i pol i najveće širine koja ne prelazi kilometar, u cijelosti je pripao njemu. Bio je to način da se jedan imperij na zalasku oduži svojem odličniku.

Fanfogna je vrlo brzo uspostavio svoju vlast na Zverincu, a ovaj komadić svijeta mu se u tome i nije pretjerano protivio. Plahi i bogobojazni kakvi jesu, Zverinčani su sa znatiželjom i odobravanjem pratili kako Fanfogna podiže tri vitalne otočne građevine. Najprije je dao sazidati Crkvu sv. Ignacija Loyole, nakon nje svoju obiteljsku palaču i naposljetku, dolje u portu – uljaru. Čim je uljara dovršena, po prilici 1746., Fanfogna je dao nabaviti firentinsku prešu i proizvodnja je počela. No, prije toga, valjalo je uvesti kmetove sa susjednih otoka. Odlučio se za obitelji Škifića i Pešušića iz Solina na susjednom Dugom otoku.

“Moj predak Ante bio je miljenik Fanfogne, on i Konte su se čudo volili. Ante ga je nazva General, pa smo mi, moja familija, dobili nadimak Generalovi. I u zemljišnim knjigama je to upisano”, govori Živko Škifić. “Kako Konte za života nije ima dice, nije ima nasljednika, svu je zemlju i imanje proda svojim kmetovima. To su bile tri familije Škifića i četiri familije Pešušića. Konte je zaduži otok zbog tri stvari. Sagradi nam je uljaru i naseli je otok Škifićima i Pešušićima, koji uz Gligore ovdje čine autohtona prezimena. A najvažnije je što je on otoku da ime. Kako je ovde bilo puno divljači, a Konte voli pojti na lov, otoku je da ime Zverinac.”

“Konte Fanfonja” je eto, davao imena, a zauzvrat uzimao mjeru u vuni, siru, vinu i ulju. Gazda i gospodar, sve je vidio i čuo, njega se za sve pitalo. Čuvao je ovce od pastira, vino od vinara i ulje od uljara. Propisivao je Fanfogna obrazac mjerenja i vaganja maslina, kao i novčane kazne za one koji ih se nisu pridržavali. Kovanice, bakrene, srebrne i zlatne, slijevale su se u njegovu kesu. Poredak se morao poštovati. Pučka mjerenja, kao što je mijeh vina ili ulja, tovar drva, šaka soli, oka brašna, za tog zadarskog plemića nisu važila. Opet, dobro je znao koliko njegova uljara znači Zverincu. Bez nje ovo ribarsko seoce ne bi opstalo; u trgovanju s unutrašnjošću ulje se najlakše mijenjalo za sol, žito ili vino.

Danas je Fanfognina palača prazna kućerina koja Zverinčanima služi kao konoba. Nema više Kontea, njegovih pašnjaka i maslinika. Od cijelog tog bogatstva ostala je tu na brežuljku, poput zamka, okružena tamnom stražom mrkih čempresa i bujnih palmi – usamljena palača. Tvrđava koja vremenu odolijeva. Dostojanstvena i svečana kao kakva gorostasna katedrala. U njenoj unutrašnjosti, u “Generalovu dvoru”, u dimnjacima, u zidovima, pod pločama u dvorištu, pod zemljom u konobi, posvuda lebdi duh staroga gospodara.

Desetljećima su Škifići i Pešušići nastavljali krpiti i dotjerivati uljaru, svjesni da njihovo ulje nikad neće postati lavom davno ugaslog vulkana. Naraštaji koji su slijedili njihov put, bili su okretni i savjesni do sitnica. Uljara je putovala kroz vrijeme, a prastare vage, mašteli, bukare, sva sila predmeta iz davnina, precizno su poput metronoma određivali mjesto i smisao ovoj jedinstvenoj industrijskoj baštini.

A onda je stigao Treći Reich, nestrpljiv da digne ruku i donese razaranje. Jedan zračni napad, u proljeće 1943., razrušio je ovaj mediteranski laboratorij. Čitav je Zverinac podrhtavao od eksplozija, pucnjave iz teškog oružja, brišućih letova borbenih zrakoplova, gušeći se u dimu zapaljivih bombi. Kad se dim razišao, kad su nestale granate i rafali, i na otok stupila nova partizanska vlast, Zverinčani su, škiljeći iz hladovine divlje loze, s ogorčenjem gledali što im je ostalo od nekadašnje uljare. Pocrnjeli zidovi, krov koji se iskrivio i urušio ispod nagorjelih greda, Fanfognina preša izranjavana i izrešetana...

< saznajte više >
   
 

Poljana

Dobro došli u slikovite Poljane, naselje na otoku Ugljanu, jednom od otoka u zadarskom arhipelagu. Za razliku od živosti turističkih mjesta na obali, odmor na otoku nudi Vam mirno uživanje u prirodnim ljepotama. I dok vas s jedne strane okružuju pučina i otoci, s druge Vam strane , obližnji obalni nude zabavu i brojne atraktivne sadržaje
Mirno otočko mjestašce u uvali koju okružuju poluotok sv.Petar s crkvicom sv. Petra iz 14.st. s jedne strane i lijepo obrađeni vrtovi s druge strane. Smještaj u privatnim kućama za odmor.

Poljana

Dobro došli u slikovite Poljane, naselje na otoku Ugljanu, jednom od otoka u zadarskom arhipelagu. Za razliku od živosti turističkih mjesta na obali, odmor na otoku nudi Vam mirno uživanje u prirodnim ljepotama. I dok vas s jedne strane okružuju pučina i otoci, s druge Vam strane , obližnji obalni nude zabavu i brojne atraktivne sadržaje
Mirno otočko mjestašce u uvali koju okružuju poluotok sv.Petar s crkvicom sv. Petra iz 14.st. s jedne strane i lijepo obrađeni vrtovi s druge strane. Smještaj u privatnim kućama za odmor.

< saznajte više >
   
 

Preko

Preko je prometno i administrativno središte otoka Ugljana koje se, kako mu i ime kaže, nalazi preko puta Zadra, sa starim dijelovima tipične dalmatinske arhitekture i mnoštvom ladanjskih kuća patricijskih obitelji. Mediteranski ugođaj najbolje ćete osjetiti šetajući po «lungomare» ili ispijajući omiljeno piće na nekoj od terasa s pogledom na Zadarski kanal. Preko je najbliže polazište za izlet na Sv. Mihovil (265 m iznad mora) do kojeg vodi 3 km duga asfaltna cesta. S tvrđave se pruža pogled na više od 200 otoka zadarskog arhipelaga i na NP Kornati. Samo 80 m udaljen od Preka leži idiličan otočić Galevac (Školjić), prekriven bujnom mediteranskom vegetacijom, koja skriva vrijedan samostan franjevaca trećoredaca iz 15. st. To je omiljeno mjesto za kupanje, kao i pješčana plaža „Jaz „ u blizini, koja s pravom nosi Plavu zastavu – simbol čistog mora. Na istočnoj strani mjesta, blizu trajektnog pristaništa, nalazi se romanička crkvica sv. Ivana iz 11. st.

 
Dobro nam došli!

Preko

Preko je prometno i administrativno središte otoka Ugljana koje se, kako mu i ime kaže, nalazi preko puta Zadra, sa starim dijelovima tipične dalmatinske arhitekture i mnoštvom ladanjskih kuća patricijskih obitelji. Mediteranski ugođaj najbolje ćete osjetiti šetajući po «lungomare» ili ispijajući omiljeno piće na nekoj od terasa s pogledom na Zadarski kanal. Preko je najbliže polazište za izlet na Sv. Mihovil (265 m iznad mora) do kojeg vodi 3 km duga asfaltna cesta. S tvrđave se pruža pogled na više od 200 otoka zadarskog arhipelaga i na NP Kornati. Samo 80 m udaljen od Preka leži idiličan otočić Galevac (Školjić), prekriven bujnom mediteranskom vegetacijom, koja skriva vrijedan samostan franjevaca trećoredaca iz 15. st. To je omiljeno mjesto za kupanje, kao i pješčana plaža „Jaz „ u blizini, koja s pravom nosi Plavu zastavu – simbol čistog mora. Na istočnoj strani mjesta, blizu trajektnog pristaništa, nalazi se romanička crkvica sv. Ivana iz 11. st.

 
Dobro nam došli!

< saznajte više >
   
 

Sutomišćica

Sutomišćica, malo turističko naselje i lučica, smjestila se na istočnoj obali otoka Ugljana, jednog od brojnih otoka zadarskog arhipelaga. Naselje je niknulo u lijepoj istoimenoj uvali udaljenoj od trajektnog pristaništa 2 km, a tišinom i mirom pogoduje odmoru obitelji s djecom. U Sutomišćici se nalazi više ugostiteljskih objekata u kojima možete ugodno večerati, a nudi se isključivo privatni smještaj pa nema buke i hotelske vreve. Kako su tradicionalna zanimanja stanovništva ribarstvo, povrtlarstvo i voćarstvo, domaće hrane i svježe ribe ima u izobilju.

Sutomišćica

Sutomišćica, malo turističko naselje i lučica, smjestila se na istočnoj obali otoka Ugljana, jednog od brojnih otoka zadarskog arhipelaga. Naselje je niknulo u lijepoj istoimenoj uvali udaljenoj od trajektnog pristaništa 2 km, a tišinom i mirom pogoduje odmoru obitelji s djecom. U Sutomišćici se nalazi više ugostiteljskih objekata u kojima možete ugodno večerati, a nudi se isključivo privatni smještaj pa nema buke i hotelske vreve. Kako su tradicionalna zanimanja stanovništva ribarstvo, povrtlarstvo i voćarstvo, domaće hrane i svježe ribe ima u izobilju.

< saznajte više >
   

Tkon

Staro ribarsko mjesto nalazi se na slikovitom južnom dijelu otoka ujedno je trajektno pristanište za trajektnu liniju Biograd-Tkon. Od pristaništa se nižu pješčane i stjenovite uvale. S obližnjih brda se pruža nezaboravan pogled na obližnje otočiće i Kornate. Cilj svih turista koji posjećuju otok Pašman je benediktinski samostan s. Kuzme i Damjana na brdu Ćokovac kraj Tkona iz 12.st..

Od pristaništa se nižu pješčane i stjenovite uvale. S obližnjih brda se pruža nezaboravan pogled na obližnje otočiće i Kornate. Cilj svih turista koji posjećuju otok Pašman je benediktinski samostan s. Kuzme i Damjana na brdu Ćokovac kraj Tkona iz 12.st..

Tkon

Staro ribarsko mjesto nalazi se na slikovitom južnom dijelu otoka ujedno je trajektno pristanište za trajektnu liniju Biograd-Tkon. Od pristaništa se nižu pješčane i stjenovite uvale. S obližnjih brda se pruža nezaboravan pogled na obližnje otočiće i Kornate. Cilj svih turista koji posjećuju otok Pašman je benediktinski samostan s. Kuzme i Damjana na brdu Ćokovac kraj Tkona iz 12.st..

Od pristaništa se nižu pješčane i stjenovite uvale. S obližnjih brda se pruža nezaboravan pogled na obližnje otočiće i Kornate. Cilj svih turista koji posjećuju otok Pašman je benediktinski samostan s. Kuzme i Damjana na brdu Ćokovac kraj Tkona iz 12.st..

< saznajte više >
   
 

Ugljan

Naselje i lučica, 11 km sjeverozapadno od Preka; Gospodarska je osnova poljodjelstvo, vinogradarstvo, maslinarstvo, voćarstvo, ribarstvo i turizam. Na regionalnoj je prometnici koja prolazi uzduž otoka. Manje jahte mogu pristati uz unutrašnju stranu lukobrana; sidrište za veće brodove jugoistočno od lučice. Spomenici iz doba rane antike, villa Rustica, kasno antički mauzolej, ostatci starokrščanske bazilike te monumentalni gospodarski objekt iz 1. st. za preradu ulja u uvali Muline svjedoče o ranom boravku čovjeka na ovom prostoru.

Na rtu, koji sa sjeverne strane zatvara luku, stari franjevački samostan iz 1430. st. jednobrodnom gotičkom crkvom iz 1447. U klaustru su uzidani zanimljivi romanički kapiteli. U selu je više ljetnikovaca zadarskih plemićkih obitelji. Uz uvalu Batalaža otkriveni su ostaci rimske vile. Jugoistočno od sela, na uzvisini Kuran, ostaci pretpovijesne gradine.

Kupače će oduševiti lijepe pješčane plaže, od kojih su najljepše one u uvali Ćinta, Mostir i Luka u Mulinama. U Ugljanu ima nekoliko restauracija u kojima se nude domaći specijaliteti.

Ugljan

Naselje i lučica, 11 km sjeverozapadno od Preka; Gospodarska je osnova poljodjelstvo, vinogradarstvo, maslinarstvo, voćarstvo, ribarstvo i turizam. Na regionalnoj je prometnici koja prolazi uzduž otoka. Manje jahte mogu pristati uz unutrašnju stranu lukobrana; sidrište za veće brodove jugoistočno od lučice. Spomenici iz doba rane antike, villa Rustica, kasno antički mauzolej, ostatci starokrščanske bazilike te monumentalni gospodarski objekt iz 1. st. za preradu ulja u uvali Muline svjedoče o ranom boravku čovjeka na ovom prostoru.

Na rtu, koji sa sjeverne strane zatvara luku, stari franjevački samostan iz 1430. st. jednobrodnom gotičkom crkvom iz 1447. U klaustru su uzidani zanimljivi romanički kapiteli. U selu je više ljetnikovaca zadarskih plemićkih obitelji. Uz uvalu Batalaža otkriveni su ostaci rimske vile. Jugoistočno od sela, na uzvisini Kuran, ostaci pretpovijesne gradine.

Kupače će oduševiti lijepe pješčane plaže, od kojih su najljepše one u uvali Ćinta, Mostir i Luka u Mulinama. U Ugljanu ima nekoliko restauracija u kojima se nude domaći specijaliteti.

< saznajte više >
   

Ugrinić

Ugrinić je malo ribarsko mjesto smješteno na sjevernoj obali sjevernodalmatinskog otoka Pašmana. Pašman je s kopnom povezan svakodnevnom trajektnom linijom Biograd -Tkon, a mjesto Ugrinić od trajektne je luke udaljeno oko 2 km. Karakteristična mediteranska atmosfera i već stoljećima uvriježen način života daju mu ugodnu i opuštajuću pitomost, a stanovnici koji se tradicionalno bave ribarstvom i poljoprivredom gostoljubivo će Vas ponuditi domaćom hranom i svježom ribom. Duž otoka Pašmana nižu se pješčane i šljunčane plaže okružene bujnim zelenilom, pa Ugrinić stoga preporučujemo obiteljima s malom djecom i ljubiteljima mirnog odmora. Volite li sportove na vodi i posjedujete li vlastitu dasku za jedrenje, čamac ili ronilačku opremu, uživajte u vjetrovima uskog Pašmanskog kanala i atraktivnom podmorskom svijetu.

Ugrinić

Ugrinić je malo ribarsko mjesto smješteno na sjevernoj obali sjevernodalmatinskog otoka Pašmana. Pašman je s kopnom povezan svakodnevnom trajektnom linijom Biograd -Tkon, a mjesto Ugrinić od trajektne je luke udaljeno oko 2 km. Karakteristična mediteranska atmosfera i već stoljećima uvriježen način života daju mu ugodnu i opuštajuću pitomost, a stanovnici koji se tradicionalno bave ribarstvom i poljoprivredom gostoljubivo će Vas ponuditi domaćom hranom i svježom ribom. Duž otoka Pašmana nižu se pješčane i šljunčane plaže okružene bujnim zelenilom, pa Ugrinić stoga preporučujemo obiteljima s malom djecom i ljubiteljima mirnog odmora. Volite li sportove na vodi i posjedujete li vlastitu dasku za jedrenje, čamac ili ronilačku opremu, uživajte u vjetrovima uskog Pašmanskog kanala i atraktivnom podmorskom svijetu.

< saznajte više >
   
 

Veli Iž

Veli Iž, naselje na zapadnom dijelu zadarskog otoka Iža, idealno je mjesto za miran ljetni odmor. Tradicionalna zanimanja stanovništva, ribarstvo i poljodjelstvo jamstvo su dobre domaće hrane koja se na otoku nudi, a svakodnevna brodska veza sa Zadrom čini lako dostupnim i za obitelji s manjom djecom. Mirno mjesto skladne arhitekture ima nekoliko lijepih građevina u romaničkom stilu, a vrijedni se izlošci nalaze u Zavičajnom muzeju. Veli Iž ima sačuvanu staru jezgru, a u središtu mjesta je obnovljena crkva Sv. Petra i Pavla. Etnografska zbirka Velog Iža čuva brojne primjerke autentične iške keramike i alata tradicionalnog lončarskog zanata.
 Budući da se oko Iža nalazi 10-ak otočića, nautičari mogu uživati u obilasku uvala i plaža, a ne propustite posjetiti nacionalni park Kornati.

 Ključni kulturni događaj ljeta na otoku Ižu je poznata "Iška fešta". Mještani se tada oblače u tradicionalne nošnje, izvode se stari otočki plesovi i pjesme, pripremaju domaća jela za brojne goste i posjetitelje.Vrhunac svečanosti je biranje "mjesnog kralja" s mandatom od godinu dana. Ovaj prastari običaj dio je tradicije cijelog zadarskog arhipelaga. 
 

Veli Iž

Veli Iž, naselje na zapadnom dijelu zadarskog otoka Iža, idealno je mjesto za miran ljetni odmor. Tradicionalna zanimanja stanovništva, ribarstvo i poljodjelstvo jamstvo su dobre domaće hrane koja se na otoku nudi, a svakodnevna brodska veza sa Zadrom čini lako dostupnim i za obitelji s manjom djecom. Mirno mjesto skladne arhitekture ima nekoliko lijepih građevina u romaničkom stilu, a vrijedni se izlošci nalaze u Zavičajnom muzeju. Veli Iž ima sačuvanu staru jezgru, a u središtu mjesta je obnovljena crkva Sv. Petra i Pavla. Etnografska zbirka Velog Iža čuva brojne primjerke autentične iške keramike i alata tradicionalnog lončarskog zanata.
 Budući da se oko Iža nalazi 10-ak otočića, nautičari mogu uživati u obilasku uvala i plaža, a ne propustite posjetiti nacionalni park Kornati.

 Ključni kulturni događaj ljeta na otoku Ižu je poznata "Iška fešta". Mještani se tada oblače u tradicionalne nošnje, izvode se stari otočki plesovi i pjesme, pripremaju domaća jela za brojne goste i posjetitelje.Vrhunac svečanosti je biranje "mjesnog kralja" s mandatom od godinu dana. Ovaj prastari običaj dio je tradicije cijelog zadarskog arhipelaga. 
 

< saznajte više >
   
 

Veli Rat

Nastao je već u Rimsko doba, smješten na najsjevernijoj točki Dugog otoka na obali uvale Ćuna, koju uski kanal spaja sa zaljevom Pantera.
Omiljeno mjesto susreta nautičara i ljubitelja prirode.

Njegov biser je dugootočki svjetionik Punta Bjanka, najveća lanterna na Jadranu, visine 42 metra.

Već više od 150 godina svjetlosni je putokaz moreplovcima.
Osim župne crkve Sv. Ante u mjestu, u dvorištu lanterne nalazi se i kapelica Sv. Nikole, zaštitnika pomoraca, u kojoj je sačuvan Rimski misal iz 1869. godine, pravo je mjesto za sve traženija romantična vjenčanja

Veli Rat

Nastao je već u Rimsko doba, smješten na najsjevernijoj točki Dugog otoka na obali uvale Ćuna, koju uski kanal spaja sa zaljevom Pantera.
Omiljeno mjesto susreta nautičara i ljubitelja prirode.

Njegov biser je dugootočki svjetionik Punta Bjanka, najveća lanterna na Jadranu, visine 42 metra.

Već više od 150 godina svjetlosni je putokaz moreplovcima.
Osim župne crkve Sv. Ante u mjestu, u dvorištu lanterne nalazi se i kapelica Sv. Nikole, zaštitnika pomoraca, u kojoj je sačuvan Rimski misal iz 1869. godine, pravo je mjesto za sve traženija romantična vjenčanja

< saznajte više >
   
 

Zapuntel

Zapuntel je mjesto na sjevero-zapadnoj strani otoka Molata. Ime Zapuntel je dobio zbog svog teritorijalnog položaja koji se nalazi iza punte (`za punte). Sastavljen je iz 2 dijela: Porat(na moru) i Selo (u polju). Polje je veličine 22 ha, što ga svrstava među največa polja u Zadarskom arhipelagu. U tom polju se nalazi mala lokva promjera 30-ak m. Najveći vrh Zapuntela, a ujedno i cijelog otoka je Lokardnik. Otok je uglavnom prekrivren makijom i mladom šumom,

Zapuntel

Zapuntel je mjesto na sjevero-zapadnoj strani otoka Molata. Ime Zapuntel je dobio zbog svog teritorijalnog položaja koji se nalazi iza punte (`za punte). Sastavljen je iz 2 dijela: Porat(na moru) i Selo (u polju). Polje je veličine 22 ha, što ga svrstava među največa polja u Zadarskom arhipelagu. U tom polju se nalazi mala lokva promjera 30-ak m. Najveći vrh Zapuntela, a ujedno i cijelog otoka je Lokardnik. Otok je uglavnom prekrivren makijom i mladom šumom,

< saznajte više >
   
 

Ždrelac

Ždrelac je naselje na Pašmanu, jednom od otoka zadarskog arhipelaga koji je s Biogradom povezan trajektnom linijom. Nastalo je oko crkve sv. Luke i proširilo se na nekoliko uvala i brežuljaka uključujući i novo naselje blizu mosta.

Nazvan je po uskom prolazu na čijem se kraju i nalazi, Ždrilu, a kojim je otok Pašman razdvojen od otoka Ugljana. Ždrelac se nalazi na sjecištu pomorskih putova za izlete po okolnim otocima i kornatskom arhipelagu. Atraktivno je odredište za nautičare i zaljubljenike u sportove na vodi.

Atraktivni prolaz Ždrelac i razvedena obala s lijepim pješčanim plažama čine ovo mjesto izuzetno privlačnim za odmor. Lijepe plaže i čisto more privlače turiste i vikendaše pa je Ždrelac omiljeno izletište Zadrana.

Ždrelac

Ždrelac je naselje na Pašmanu, jednom od otoka zadarskog arhipelaga koji je s Biogradom povezan trajektnom linijom. Nastalo je oko crkve sv. Luke i proširilo se na nekoliko uvala i brežuljaka uključujući i novo naselje blizu mosta.

Nazvan je po uskom prolazu na čijem se kraju i nalazi, Ždrilu, a kojim je otok Pašman razdvojen od otoka Ugljana. Ždrelac se nalazi na sjecištu pomorskih putova za izlete po okolnim otocima i kornatskom arhipelagu. Atraktivno je odredište za nautičare i zaljubljenike u sportove na vodi.

Atraktivni prolaz Ždrelac i razvedena obala s lijepim pješčanim plažama čine ovo mjesto izuzetno privlačnim za odmor. Lijepe plaže i čisto more privlače turiste i vikendaše pa je Ždrelac omiljeno izletište Zadrana.

< saznajte više >
   

Vrški bunarić

Vrški bunar zvan umanjenicom "Bunarić" u polju je nekad bio i ostao život mjesta zbog pitke i kvalitetne vode. U bliskoj prošlosti tu se crpala voda sigljima i lijevala u drvena burla koja su se donosila na tovarima. Tu se poilo domaće blago; konji, volovi, krave, ovce i magarci. Njih je bilo mnogo jer su se koristili za sve poslove vezane za život Vrsi i Vrških polja. Do dolaska takozvanih freza, bunarić je značio sve za stare i mlade mještane.

Tu se pjevalo i ljubilo do dan danas. Samo su gužve ljudi oko njega danas u moderno doba zamijenili auti i motori. Danas domaće stanovnoštvo na bunariću zamijenili su također i stranci. Voda u njemu se crpi u neograničenim količinama i nikad nije presušio otkada je iskopan. Voda se učestalo danas daje na analizu zbog stalne uporabe.  

Vrški bunarić

Vrški bunar zvan umanjenicom "Bunarić" u polju je nekad bio i ostao život mjesta zbog pitke i kvalitetne vode. U bliskoj prošlosti tu se crpala voda sigljima i lijevala u drvena burla koja su se donosila na tovarima. Tu se poilo domaće blago; konji, volovi, krave, ovce i magarci. Njih je bilo mnogo jer su se koristili za sve poslove vezane za život Vrsi i Vrških polja. Do dolaska takozvanih freza, bunarić je značio sve za stare i mlade mještane.

Tu se pjevalo i ljubilo do dan danas. Samo su gužve ljudi oko njega danas u moderno doba zamijenili auti i motori. Danas domaće stanovnoštvo na bunariću zamijenili su također i stranci. Voda u njemu se crpi u neograničenim količinama i nikad nije presušio otkada je iskopan. Voda se učestalo danas daje na analizu zbog stalne uporabe.  

< saznajte više >
   
 

Dugi otok - najljepše podmorje svijeta...

Doživite avanturu na Dugom otoku, roneći upoznati ćete povijest našeg podmorja, njegove muzeje ljepote te da doživite današnju ljepotu podmorskih vrtova, jednog od najljepših podmorja svijeta ...

Na otoku s 11 naselja okrenutih prema kopnu i strmom jugozapadnom stranom okrenutoj prema pučini živi oko 1500 stanovnika. Turistički najatraktivniji su jugozapadni dio, sa slanim jezerom »Mir« i zaljevom Telašćica, koji je proglašen parkom prirode, a reljefno i geografski je prirodni dio Nacionalnog parka Kornati, te krajnji zapadni dio otoka s poznatim turističkim mjestom Božava, pješčanom plažom Saharun i svjetionikom Veli Rat koji dominira cijelim područjem. U moru oko otoka živi 250-tak biljnih i 300-tak životinjskih vrsta, zato je Dugi otok pravi raj za ronilace.

Dugi otok - najljepše podmorje svijeta...

Doživite avanturu na Dugom otoku, roneći upoznati ćete povijest našeg podmorja, njegove muzeje ljepote te da doživite današnju ljepotu podmorskih vrtova, jednog od najljepših podmorja svijeta ...

Na otoku s 11 naselja okrenutih prema kopnu i strmom jugozapadnom stranom okrenutoj prema pučini živi oko 1500 stanovnika. Turistički najatraktivniji su jugozapadni dio, sa slanim jezerom »Mir« i zaljevom Telašćica, koji je proglašen parkom prirode, a reljefno i geografski je prirodni dio Nacionalnog parka Kornati, te krajnji zapadni dio otoka s poznatim turističkim mjestom Božava, pješčanom plažom Saharun i svjetionikom Veli Rat koji dominira cijelim područjem. U moru oko otoka živi 250-tak biljnih i 300-tak životinjskih vrsta, zato je Dugi otok pravi raj za ronilace.

< saznajte više >
   
 

Upoznajte turistička odredišta Dugog otoka

To je najveći otok zadarskog arhipelaga, površine 114,44 km2, dužine obale 179,75 km2 s 11 naselja okrenutih prema kopnu i strmom jugozapadnom stranom okrenutoj prema pučini. Turistički najatraktivniji su jugozapadni dio sa zaljevom Telašćica koji je proglašen Parkom prirode, a reljefno i geografski je prirodni dio Nacionalnog parka Kornati te krajnji zapadni dio otoka s poznatim turističkim mjestom Božava, pješčanom plažom Sakarun i svjetionikom Veli Rat koji dominira cijelim područjem. Sali je ribarsko i turističko mjesto te administrativno središte otoka. Dugi otok je trajektnom linijom Zadar-Brbinj povezan s kopnom. Upoznajte destinacije ovog prekrasnog otoka...

Upoznajte turistička odredišta Dugog otoka

To je najveći otok zadarskog arhipelaga, površine 114,44 km2, dužine obale 179,75 km2 s 11 naselja okrenutih prema kopnu i strmom jugozapadnom stranom okrenutoj prema pučini. Turistički najatraktivniji su jugozapadni dio sa zaljevom Telašćica koji je proglašen Parkom prirode, a reljefno i geografski je prirodni dio Nacionalnog parka Kornati te krajnji zapadni dio otoka s poznatim turističkim mjestom Božava, pješčanom plažom Sakarun i svjetionikom Veli Rat koji dominira cijelim područjem. Sali je ribarsko i turističko mjesto te administrativno središte otoka. Dugi otok je trajektnom linijom Zadar-Brbinj povezan s kopnom. Upoznajte destinacije ovog prekrasnog otoka...

< saznajte više >
   
 

Biciklizam na području Maslenice i okolice

Ljubitelji biciklizma na raspolaganju imaju nekoliko biciklističkih staza: 
Starigrad - Modrič - Starigrad  -  ova jednosmjerna biciklistička ruta vodi kroz pitoreskna podvelebitska sela kojima dominira tradicijska arhitektura u kamenu, uz mnoštvo vrijednih kulturno-povijesnih lokaliteta te prekrasne vidike na planine i more.
 
Mali kamenjar (Modrič-Kitnasta glavica-Modrič) - ova kratka ali atraktivna ruta vodi kroz karakterističan krajolik kamenjara isprepletenog niskim raslinjem kojim dominiraju tišina i pogled na padine Velebita.

Veliki kamenjar (Maslenica-Zelenikovac-Jasenice-Maslenica) Ruta vodi kroz karakterističan krajolik kojim se izmjenjuju morsko-planinski pejzaži te dotiče iznimno atraktivne povijesne i prirodne lokalitete.

Biciklistička staza duga cca 40 km: Modrič - Jasenice - Maslenica - Rovanjska

Biciklizam na području Maslenice i okolice

Ljubitelji biciklizma na raspolaganju imaju nekoliko biciklističkih staza: 
Starigrad - Modrič - Starigrad  -  ova jednosmjerna biciklistička ruta vodi kroz pitoreskna podvelebitska sela kojima dominira tradicijska arhitektura u kamenu, uz mnoštvo vrijednih kulturno-povijesnih lokaliteta te prekrasne vidike na planine i more.
 
Mali kamenjar (Modrič-Kitnasta glavica-Modrič) - ova kratka ali atraktivna ruta vodi kroz karakterističan krajolik kamenjara isprepletenog niskim raslinjem kojim dominiraju tišina i pogled na padine Velebita.

Veliki kamenjar (Maslenica-Zelenikovac-Jasenice-Maslenica) Ruta vodi kroz karakterističan krajolik kojim se izmjenjuju morsko-planinski pejzaži te dotiče iznimno atraktivne povijesne i prirodne lokalitete.

Biciklistička staza duga cca 40 km: Modrič - Jasenice - Maslenica - Rovanjska

< saznajte više >
   
 

Biciklistička staza Neviđane

Neviđane - Vršak - Razborac - Uvala Vržišće
Vrijeme uspona: 1h 20 min
Dužina puta: 4 km
Visinska razlika: 180 m
Težina: srednje teško
Zanimljivosti na stazi: vegetacija brdskog predjela, seoska aglomeracija, plaža, panoramaski vidici.

Iz mjesta Neviđane izaći na glavnu otočku cestu Ždrelac - Tkon do početka makadamske ceste koja vodi na grebensku uzdužnu protupožarnu cestu. Tom cestom kojih 200 m, skrenuti lijevo brdskim putem na prijevoj pod brdom Stražica odakle na raskrižje protupožarnih cesta, na grebenu. Cestom lijevo do prvog raskrižja, desnom cestom u nekoliko zavoja silaz u uvalu Vržišće, do mora.

Biciklistička staza Neviđane

Neviđane - Vršak - Razborac - Uvala Vržišće
Vrijeme uspona: 1h 20 min
Dužina puta: 4 km
Visinska razlika: 180 m
Težina: srednje teško
Zanimljivosti na stazi: vegetacija brdskog predjela, seoska aglomeracija, plaža, panoramaski vidici.

Iz mjesta Neviđane izaći na glavnu otočku cestu Ždrelac - Tkon do početka makadamske ceste koja vodi na grebensku uzdužnu protupožarnu cestu. Tom cestom kojih 200 m, skrenuti lijevo brdskim putem na prijevoj pod brdom Stražica odakle na raskrižje protupožarnih cesta, na grebenu. Cestom lijevo do prvog raskrižja, desnom cestom u nekoliko zavoja silaz u uvalu Vržišće, do mora.
< saznajte više >
   
 

Bogata sakralna i kulturna povijest Privlake

Prvi spomen Privlake sačuvan je u ispravi od 10. travnja 1296. godine.
O bogatoj povijesti Privlake svjedoče i brojni arheološki nalazi te ostaci sakralnih objekata među kojima su:
Crkva Sv. Barbare (13. st.) koja se nalazi kod zaseoka Grbići sa sjeverne strane ceste koja iz Nina vodi u Privlaku,ostaci crkve Sv. Kate iz 14. st. koja se nalazi na manjoj uzvisini usred vinograda, oko 1 km sjevernije od Sv. Barbare, označena je i 
na dvije karte, topografskoj iz 1675. i na Coronellijevoj karti iz 1678 god.
Crkva Sv. Vida (14. st) jedina je starija sačuvana crkva na privlačkom poluotoku i bila je župna crkva sela Kupara. Sv. Vid je zaštitnik ljekarnika, pivara, plesača, glumaca, gluhonjemih. Ostala je poljska crkva i danas se u njoj provodi Služba Božja samo na dan Sv. Vida, 15. lipnja.

Župna crkva Sv. Marije (19. st.) smještena je na nekadašnjoj periferiji sela i upravo iz tog razloga s vremenom našla se na glavnoj prometnici, danas asfaltnoj cesti na neograđenom, brisanom prostoru. Na glavnome oltaru nalazi se zanimljiva pala iz ciklusa Marijina života. Iako ne spada u vrhunska djela baroknih majstora, slika je zanimljiva upravo svojom baroknom narativnošću. Župna crkva sv. Marije se ubraja u najljepše primjere izvorne klasističke arhitekture u Dalmaciji.

Od ostalih crkvi na privlačkom području svakako još treba spomenuti i crkvu Sv. Petra iz 17.st. te crkvu sv. Kristofora (1398.g) od kojih danas ništa nije vidljivo.
Stare privlačke crkve, kao graditeljska baština, makar u oskudnim ostacima, odražavaju kulturu kršćanskih stoljeća, a danas se pred nama pojavljuju kao jedinstveno zdanje, koje se gradilo i dograđivalo generacijama.Sjeverno od crkvice Sv. Vida, u polju, nalazi se najpoznatiji od mnogobrojnih privlačkih bunara – Sokolar – za koji se veže legenda o nesretnoj ljubavi

Bogata sakralna i kulturna povijest Privlake

Prvi spomen Privlake sačuvan je u ispravi od 10. travnja 1296. godine.
O bogatoj povijesti Privlake svjedoče i brojni arheološki nalazi te ostaci sakralnih objekata među kojima su:
Crkva Sv. Barbare (13. st.) koja se nalazi kod zaseoka Grbići sa sjeverne strane ceste koja iz Nina vodi u Privlaku,ostaci crkve Sv. Kate iz 14. st. koja se nalazi na manjoj uzvisini usred vinograda, oko 1 km sjevernije od Sv. Barbare, označena je i 
na dvije karte, topografskoj iz 1675. i na Coronellijevoj karti iz 1678 god.
Crkva Sv. Vida (14. st) jedina je starija sačuvana crkva na privlačkom poluotoku i bila je župna crkva sela Kupara. Sv. Vid je zaštitnik ljekarnika, pivara, plesača, glumaca, gluhonjemih. Ostala je poljska crkva i danas se u njoj provodi Služba Božja samo na dan Sv. Vida, 15. lipnja.

Župna crkva Sv. Marije (19. st.) smještena je na nekadašnjoj periferiji sela i upravo iz tog razloga s vremenom našla se na glavnoj prometnici, danas asfaltnoj cesti na neograđenom, brisanom prostoru. Na glavnome oltaru nalazi se zanimljiva pala iz ciklusa Marijina života. Iako ne spada u vrhunska djela baroknih majstora, slika je zanimljiva upravo svojom baroknom narativnošću. Župna crkva sv. Marije se ubraja u najljepše primjere izvorne klasističke arhitekture u Dalmaciji.

Od ostalih crkvi na privlačkom području svakako još treba spomenuti i crkvu Sv. Petra iz 17.st. te crkvu sv. Kristofora (1398.g) od kojih danas ništa nije vidljivo.
Stare privlačke crkve, kao graditeljska baština, makar u oskudnim ostacima, odražavaju kulturu kršćanskih stoljeća, a danas se pred nama pojavljuju kao jedinstveno zdanje, koje se gradilo i dograđivalo generacijama.Sjeverno od crkvice Sv. Vida, u polju, nalazi se najpoznatiji od mnogobrojnih privlačkih bunara – Sokolar – za koji se veže legenda o nesretnoj ljubavi

< saznajte više >
   

Ražanačka utvrda - simbol Ražanca

Jedan od najvažnijih simbola Ražanca je svakako ražanačka utvrda, tj. Kaštelina kako kažu Ražančani. Ona nije samo obična gomila uzidanih stijena. Ona je ponos ražanačke opstojnosti na ovom području i prkos neprijatelju ma s koje on strane svijeta dolazio.

Naime, ranohrvatsko selo Ražanac do turskih je provala bilo smješteno oko crkve Sv. Jadrije (Andrije), u polju, oko 2 km južno od današnjeg mjesta. Ražanac je na današnjem položaju izgrađen tek početkom 16.st., nakon što su Mlečani radi obrane od Turaka i gusara uskoka u Velebitskom kanalu izgradili brojne utvrde. Tako su i uz more u Ražancu 1507.g. utvrđene tri kule. Raspored kula je bio od istoka prema zapadu s tim da su dvije bočne kule bile manje i uz samu obalu mora, a srednja kula je bila najveća i dominirala je čitavim prostorom, tj. poluotočićem kojeg su zatvarale. Sve tri kule su bile povezane bedemom oko 1 m debljine. U prošlosti ulaz u utvrdu je bio moguć samo kroz glavna vrata koja su se nalazila oko 3m zapadno od središnje kule, dok je danas bedem urušen na nekoliko mjesta pa se koristi za prolaz automobila. Srećom glavni ulaz nije stradao tijekom godina i ostao je sačuvan do danas.

Unutar utvrde i danas su na nekoliko mjesta vidljivi temelji nekih građevina, što bi stručnjaci svakako trebali ispitati.

Početkom osamdesetih godina 20.-og stoljeća zbog blizine mora, jakih bura i neodgovornosti pojedinih mještana istočna kula se u potpunosti urušila. Tako su sad ostale samo dvije kule i veći dio obrambenog zida.

Ovo su temelji iz kojih je današnji Ražanac niknuo i naša Kaštelina je jedan kamenčić u mozaiku predziđa kršćanstva (antemurale christianitatis), a mogla bi biti i središte oko kojeg će se okretati turistička ponuda Ražanca.

Godine 2008. osigurani su novci i pristupljeno je obnovi utvrde, što je svakako pohvala ovdašnjoj vlasti.

Ražanačka utvrda - simbol Ražanca

Jedan od najvažnijih simbola Ražanca je svakako ražanačka utvrda, tj. Kaštelina kako kažu Ražančani. Ona nije samo obična gomila uzidanih stijena. Ona je ponos ražanačke opstojnosti na ovom području i prkos neprijatelju ma s koje on strane svijeta dolazio.

Naime, ranohrvatsko selo Ražanac do turskih je provala bilo smješteno oko crkve Sv. Jadrije (Andrije), u polju, oko 2 km južno od današnjeg mjesta. Ražanac je na današnjem položaju izgrađen tek početkom 16.st., nakon što su Mlečani radi obrane od Turaka i gusara uskoka u Velebitskom kanalu izgradili brojne utvrde. Tako su i uz more u Ražancu 1507.g. utvrđene tri kule. Raspored kula je bio od istoka prema zapadu s tim da su dvije bočne kule bile manje i uz samu obalu mora, a srednja kula je bila najveća i dominirala je čitavim prostorom, tj. poluotočićem kojeg su zatvarale. Sve tri kule su bile povezane bedemom oko 1 m debljine. U prošlosti ulaz u utvrdu je bio moguć samo kroz glavna vrata koja su se nalazila oko 3m zapadno od središnje kule, dok je danas bedem urušen na nekoliko mjesta pa se koristi za prolaz automobila. Srećom glavni ulaz nije stradao tijekom godina i ostao je sačuvan do danas.

Unutar utvrde i danas su na nekoliko mjesta vidljivi temelji nekih građevina, što bi stručnjaci svakako trebali ispitati.

Početkom osamdesetih godina 20.-og stoljeća zbog blizine mora, jakih bura i neodgovornosti pojedinih mještana istočna kula se u potpunosti urušila. Tako su sad ostale samo dvije kule i veći dio obrambenog zida.

Ovo su temelji iz kojih je današnji Ražanac niknuo i naša Kaštelina je jedan kamenčić u mozaiku predziđa kršćanstva (antemurale christianitatis), a mogla bi biti i središte oko kojeg će se okretati turistička ponuda Ražanca.

Godine 2008. osigurani su novci i pristupljeno je obnovi utvrde, što je svakako pohvala ovdašnjoj vlasti.

< saznajte više >
   

Turistički resursi Rovanjske

Danas je Rovanjska turističko mjesto koje svojim posjetiteljima nudi miran kutak netaknute prirode s jedne strane te aktivan odmor i lude provode u dugim ljetnim noćima s druge strane.

Točna godina osnutka Rovanjske ("in Rawna") se ne zna, ali sigurno je da datira još iz ranog srednjeg vijeka o čemu svjedoči povijesna starohrvatska crkvica Sv. Jurja (između 9. i 11. stoljeća).

Još jedna atraktivnost ovog priobalnog mjesta je i jedinstveno speleološko otkriće - Špilja Modrič! Silaskom s nove moderne autoceste Zagreb-Split na izlazu čvorišta Maslenica te nekoliko stotina metara sjeverozapadno od naplatnih kućica, nalazi se Rovanjska. Ova dostupnost omogućava brzu i sigurnu povezanost Rovanjske sa svim destinacijama u okolici.

Ponudu mjesta upotpunjuje nekoliko prodavaonica prehrambene i mješovite robe, nekoliko restorana i cafe barova kao i velik broj apartmana koji se nude u privatnom smještaju.

U prekrasnoj uvali nedaleko od Rovanjske 1 km prema Rijeci, smjestilo se malo naselje Modrič. Na samom ulazu u Modrič sa istočne strane nalazi se slatkovodno jezero, koje je specifično po svojoj ljevkastoj dubini koja se proteže više desetaka metara u zemljinu koru. Točna dubina nije poznata jer još nije u cijelosti istraženo, zbog toga i mami one najhrabrije ljubitelje morskih dubina i podvodnih špilja.  

Turistički resursi Rovanjske

Danas je Rovanjska turističko mjesto koje svojim posjetiteljima nudi miran kutak netaknute prirode s jedne strane te aktivan odmor i lude provode u dugim ljetnim noćima s druge strane.

Točna godina osnutka Rovanjske ("in Rawna") se ne zna, ali sigurno je da datira još iz ranog srednjeg vijeka o čemu svjedoči povijesna starohrvatska crkvica Sv. Jurja (između 9. i 11. stoljeća).

Još jedna atraktivnost ovog priobalnog mjesta je i jedinstveno speleološko otkriće - Špilja Modrič! Silaskom s nove moderne autoceste Zagreb-Split na izlazu čvorišta Maslenica te nekoliko stotina metara sjeverozapadno od naplatnih kućica, nalazi se Rovanjska. Ova dostupnost omogućava brzu i sigurnu povezanost Rovanjske sa svim destinacijama u okolici.

Ponudu mjesta upotpunjuje nekoliko prodavaonica prehrambene i mješovite robe, nekoliko restorana i cafe barova kao i velik broj apartmana koji se nude u privatnom smještaju.

U prekrasnoj uvali nedaleko od Rovanjske 1 km prema Rijeci, smjestilo se malo naselje Modrič. Na samom ulazu u Modrič sa istočne strane nalazi se slatkovodno jezero, koje je specifično po svojoj ljevkastoj dubini koja se proteže više desetaka metara u zemljinu koru. Točna dubina nije poznata jer još nije u cijelosti istraženo, zbog toga i mami one najhrabrije ljubitelje morskih dubina i podvodnih špilja.  

< saznajte više >
   
 

Dobrodošli u svjetski rezervat biosfere - ovdje se duboko diše!

Velebit je najveća hrvatska planina (2274 km2), duboko utkana u prostor, život i svijest ovdašnjeg naroda. Zbog dojmljive ljepote krajolika, raznolikosti reljefnih oblika, flore i faune te nedirnute prirode, proglašena je Parkom prirode.

O stoljećima čovjekova suživota s tom mitskom planinom svjedoće mnogobrojne planinske staze, povijesne građevine, stare kraljevske ceste, utvrde i sakralni spomenici. Nacionalni park Paklenica sa svojim monumentalnim kanjonima Velike i Male Paklenice, najljepši je predio ovog planinskog masiva kojega je UNESCO uvrstio u svjetske rezervate biosfere.

Upravo se ovdje Velebit otvorio moru, te omogućio prožimanje morskog i planinskog zraka, stvarajući idealne klimatske uvjete. Paklenicu su zavoljeli svi - od slučajnih namjernika koji su posjetili tek spilju, vidikovac, stari mlin ili šumarsku kuću, planinara u pohodima na najviše vrhove, znanstvenika u proučavanju vrijedne prirodne baštine do alpinista u osvajanju okomitih litica.

Dobrodošli u svjetski rezervat biosfere - ovdje se duboko diše!

Velebit je najveća hrvatska planina (2274 km2), duboko utkana u prostor, život i svijest ovdašnjeg naroda. Zbog dojmljive ljepote krajolika, raznolikosti reljefnih oblika, flore i faune te nedirnute prirode, proglašena je Parkom prirode.

O stoljećima čovjekova suživota s tom mitskom planinom svjedoće mnogobrojne planinske staze, povijesne građevine, stare kraljevske ceste, utvrde i sakralni spomenici. Nacionalni park Paklenica sa svojim monumentalnim kanjonima Velike i Male Paklenice, najljepši je predio ovog planinskog masiva kojega je UNESCO uvrstio u svjetske rezervate biosfere.

Upravo se ovdje Velebit otvorio moru, te omogućio prožimanje morskog i planinskog zraka, stvarajući idealne klimatske uvjete. Paklenicu su zavoljeli svi - od slučajnih namjernika koji su posjetili tek spilju, vidikovac, stari mlin ili šumarsku kuću, planinara u pohodima na najviše vrhove, znanstvenika u proučavanju vrijedne prirodne baštine do alpinista u osvajanju okomitih litica.

< saznajte više >
   
 

Kornatske "KRUNE"

Neka od geoloških zbivanja u prošlosti ovih terena, markantno se oslikavaju u poznatim kornatskim "krunama".

Okomite litice kornatskih otoka okrenute prema otvorenom moru, najpopularniji su fenomen ovog parka. "Krune" predstavljaju plohu velikog tektonskog rasjeda koji se proteze od Istre i zavrsava negdje u srednjoj Dalmaciji (možda i južnije), a prouzročilo ga je globalno kretanje Afrike na sjever i njeno "zabijanje" u Europu.

Najduža "kruna" iznad nivoa mora nalazi se na otoku Mana (1350 m), a najviša na otoku Klobučar (82 m). "Krune" se, naravno, protežu i pod morem. Najdublja "kruna" se nalazi na otoku Piskera (preko 90 m).

Na "krunama" svoj su dom našli neki "hrabri" organizmi: sivi soko, morski vranac, ciopa, biljna zajednica dubrovačke zečine itd.Penjanje po "krunama" nije dopušteno!

PODMORJE KORNATSKIH "KRUNA"


Ronilačko posjećivanje u NP "Kornati" dopušteno je samo organiziranim i odobrenim ronilačkim grupama. Stoga, ako namjeravate roniti u NP "Kornati" (što svakako preporučamo), obratite se jednom od ronilačkih centara koji imaju odobrenje za obavljanje ove djelatnosti u NP "Kornati".

U području NP "Kornati" postoji sedam zona namijenjenih ronilačkom posjećivanju. Koju od tih zona posebno preporučiti, teško je reći. Svaka od njih sa sobom nosi posebna uzbudjenja i doživljaje. Prepustite ronilačkom centru da za vas odaberu lokaciju posjeta - nećete se razočarati.
 

Kornatske "KRUNE"

Neka od geoloških zbivanja u prošlosti ovih terena, markantno se oslikavaju u poznatim kornatskim "krunama".

Okomite litice kornatskih otoka okrenute prema otvorenom moru, najpopularniji su fenomen ovog parka. "Krune" predstavljaju plohu velikog tektonskog rasjeda koji se proteze od Istre i zavrsava negdje u srednjoj Dalmaciji (možda i južnije), a prouzročilo ga je globalno kretanje Afrike na sjever i njeno "zabijanje" u Europu.

Najduža "kruna" iznad nivoa mora nalazi se na otoku Mana (1350 m), a najviša na otoku Klobučar (82 m). "Krune" se, naravno, protežu i pod morem. Najdublja "kruna" se nalazi na otoku Piskera (preko 90 m).

Na "krunama" svoj su dom našli neki "hrabri" organizmi: sivi soko, morski vranac, ciopa, biljna zajednica dubrovačke zečine itd.Penjanje po "krunama" nije dopušteno!

PODMORJE KORNATSKIH "KRUNA"


Ronilačko posjećivanje u NP "Kornati" dopušteno je samo organiziranim i odobrenim ronilačkim grupama. Stoga, ako namjeravate roniti u NP "Kornati" (što svakako preporučamo), obratite se jednom od ronilačkih centara koji imaju odobrenje za obavljanje ove djelatnosti u NP "Kornati".

U području NP "Kornati" postoji sedam zona namijenjenih ronilačkom posjećivanju. Koju od tih zona posebno preporučiti, teško je reći. Svaka od njih sa sobom nosi posebna uzbudjenja i doživljaje. Prepustite ronilačkom centru da za vas odaberu lokaciju posjeta - nećete se razočarati.
 

< saznajte više >
   
 

Mali Iž

Mali Iž smješten je na južnom dijelu otoka a čine ga više raštrkanih zaseoka.  
 
To su redom: Porovac , Knež , Makovac ,  Komoševa i  Muće.  Knež i Komoševa su lučice , dok su ostali zaseoci smješteni na oko deset minuta hoda od mora. 
Mjesto čiji se stanovnici bave poljoprivredom i ribarstvom broji niti 200 stanovnika, a naseljeno je od davnine o čemu svjedoče primjerci starohrvatskog graditeljskog umijeća, vidljivi na području cijelog otoka poznatog po posebno oslikanoj i izrađenoj keramici. Mali Iž je destinacija koju preporučujemo za miran odmor daleko do turističke vreve. Kako se oko otoka nalazi desetak manjih otočića i hridi, nautičari i ljubitelji ronjenja imat će dovoljno lokacija za istraživanje, a s Iža se mnogi upućuju do nacionalnog parka Kornati.  

Mali Iž

Mali Iž smješten je na južnom dijelu otoka a čine ga više raštrkanih zaseoka.  
 
To su redom: Porovac , Knež , Makovac ,  Komoševa i  Muće.  Knež i Komoševa su lučice , dok su ostali zaseoci smješteni na oko deset minuta hoda od mora. 
Mjesto čiji se stanovnici bave poljoprivredom i ribarstvom broji niti 200 stanovnika, a naseljeno je od davnine o čemu svjedoče primjerci starohrvatskog graditeljskog umijeća, vidljivi na području cijelog otoka poznatog po posebno oslikanoj i izrađenoj keramici. Mali Iž je destinacija koju preporučujemo za miran odmor daleko do turističke vreve. Kako se oko otoka nalazi desetak manjih otočića i hridi, nautičari i ljubitelji ronjenja imat će dovoljno lokacija za istraživanje, a s Iža se mnogi upućuju do nacionalnog parka Kornati.  

< saznajte više >
   

Vela Rava

Vela Rava smještena je na polovici otoka, sa uvalama Marnjia, Grbacina, Grbavc i sa starim selom pokriva veci dio otoka.
Vela Rava oduvijek je bila centar i glavno mjesto na otoku.Tu se nalazi jedina škola, crkva, trgovina i jedina pošta na cijelome otoku i jedan jedini Centar Svita!  U Veloj Ravi je nogometno igralište gdje se svake godine na dan Ravske fešte igraju tradicionalni turniri već više desetljeća.

Vela Rava

Vela Rava smještena je na polovici otoka, sa uvalama Marnjia, Grbacina, Grbavc i sa starim selom pokriva veci dio otoka.
Vela Rava oduvijek je bila centar i glavno mjesto na otoku.Tu se nalazi jedina škola, crkva, trgovina i jedina pošta na cijelome otoku i jedan jedini Centar Svita!  U Veloj Ravi je nogometno igralište gdje se svake godine na dan Ravske fešte igraju tradicionalni turniri već više desetljeća.

< saznajte više >
   
 

Mala Rava

Mala Rava je smještena na sjevernoj strani otoka. Glavna uvala je Lokvina gdje se nalazi veći dio kuća.Uvala je okrenuta prema Dugome otoku i sa svojom zakrivljenim rtom tvori idealno mjesto za sidrenje.
 
Uvala Tanko, koja se nalazi  sa suprotne strane glavne uvale, okrenuta je prema otoku Ižu. Novoizgrađeni putovi uz obalu, nekoliko mulića i riva na koju pristaju veliku brodovi, sve je što možete vidjeti uz more. Malo dalje nalazi se i mala tvornica za preradu maslina i dva restorana.  
Stari dio sa starim kućama nalazi se malo iznad uvale, a na kraju puta nalazi se i
seoska gusterna gdje se može uzeti pitka voda.

U mjestu je i kapelica posvećena Sv. Petru, te spomenik na rivi koji je podignut za sve žrtve iz vremena drugog svijetskog rata.

Mala Rava

Mala Rava je smještena na sjevernoj strani otoka. Glavna uvala je Lokvina gdje se nalazi veći dio kuća.Uvala je okrenuta prema Dugome otoku i sa svojom zakrivljenim rtom tvori idealno mjesto za sidrenje.
 
Uvala Tanko, koja se nalazi  sa suprotne strane glavne uvale, okrenuta je prema otoku Ižu. Novoizgrađeni putovi uz obalu, nekoliko mulića i riva na koju pristaju veliku brodovi, sve je što možete vidjeti uz more. Malo dalje nalazi se i mala tvornica za preradu maslina i dva restorana.  
Stari dio sa starim kućama nalazi se malo iznad uvale, a na kraju puta nalazi se i
seoska gusterna gdje se može uzeti pitka voda.

U mjestu je i kapelica posvećena Sv. Petru, te spomenik na rivi koji je podignut za sve žrtve iz vremena drugog svijetskog rata.

< saznajte više >
   
Zadar - Ryanairova baza
Najveći europski niskotarifni avio prijevoznik Ryanair izabrao je Zadar za svoju 54. bazu u svijetu, a prvu u Hrvatskoj. < saznajte više >
NIN JE DOBITNIK NAGRADE EDEN-EUROPSKE DE ...
Grad Nin dobitnik je nagrade EDEN nagrade zadestinaciju izvrsnosti. < saznajte više >
Zadarska regija
Prirodnim položajem na spoju geografski različitih regija, lako dostupno i atraktivno odredište, morem, kopnom ili zrakom. < saznajte više >
 
Copyright © 2009. TZ Zadarska županija. Sva prava pridržana. web design by iDEA studio