Kulturna baština Zadra i regije od najstarijih vremena do nedavne prošlosti bogata je i vrlo vrijedna. U Zadru se mogu pronaći ostaci iz stare antike, starokršćanskog pa sve do ranog srednjeg vijeka. Mnogobrojne kulturno-povijesne spomenike kao dokaz stoljetne kulture vrijedno je vidjeti i posjetiti.
ZADAR
Stoljećima glavni grad Dalmacije, a danas središte regije, grad je s bogatom spomeničkom baštinom svjetskog značaja koja je i danas vidljiva na svakom koraku: Rimski forum iz 1. st., Crkva sv. Donata iz 9. st. - najpoznatija srednjovjekovna bazilika, zaštitni znak grada, obnovljene romanike crkve sv. Krševana iz 12. st. i zvonik sv. Marije iz 1105. godine, katedrala sv. Anastazije iz 13 st., Narodni trg s Gradskom ložom i straožm iz 16. st te moćni bedemi s reprezentativnim Lukim i Kopnenim vratima iz 16. st., zatim Trg 3 bunara i Trg 5 bunara te mnogobrojne palače, vile i ostala spomenika baština. Antički Zadar - tipičnoga pravilnog pravokutnog tlocrta uvjetovanog Cardom i Decumanusom - glavnim ulicama svih antičkih gradova u smjeru sjever-jug i istok-zapad, koji potječu od rimskoga vojnog logora castruma.
I mnogobrojni ZADARSKI OTOCI posjeduju vrijednu povijesnu baštinu. Na zadarskim otocima ima i starih utvrda kao što su Kaštelina na Viru i Sveti Mihovil na Ugljanu, kula poput Torete na Silbi, a u Velom Ratu na Dugom otoku nalazi se i jedan od najljepših hrvatskih svjetionika. Ipak, najvrjednija kulturna baština zadarskih otoka odnosi se na najveći otok Pag, otok soli, sira i čipke, povezan s kopnom mostom uz koji se nalazi još jedna stara kula. Gradska jezgra Paga iz 15. stoljeća poznata je po pravilnim ulicama koje su rezultat planiranja uvaženoga hrvatskog graditelja Jurja Dalmatinca. U njezinu je središtu crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije iz istog razdoblja.
Na otoku Pašmanu nalaze se dva vrijedna samostana – franjevački iz 14. - 18. stoljeća i benediktinski iz 12. - 15. stoljeća. Potonji je važan kao jedini aktivni benediktinski samostan u Hrvatskoj, a ističe se i vrijednom zbirkom starih slika i atraktivnim položajem. I uz otok Ugljan, na otočiću Galevac, nalazi se lijepi franjevački samostan iz 15. stoljeća.
Nin je jedan od najstarijih gradova na Mediteranu, a star je poput Zadra 3000 godina. Mnoge civilizacije ostavile su svoje tragove koji se najbolje mogu vidjeti u starogradskoj jezgri na malom otočiću usred plitke lagune. U prapovijesti značajna trgovačka luka, a zatim rimski municipij. U srednjem vijeku Nin je bio prva prijestolnica Hrvata, a biskupsko sjedište od 9. do 19. st. stoga je nazvan hrvatskim Betlehemom. Na malom prostoru otočića nalazilo se 12 crkava i 3 samostana od čega su danas ostale sačuvane 3 crkve. Morate vidjeti kamena svjedočanstva rimskog Nina: ostatke najvećeg Rimskog hrama na Jadranu iz 1. st., nalazište mozaika iz 2. st., ostatke rimskih zgrada u okolišu crkve sv. Križa iz 1.- 6. st., Gornja i Donja gradska vrata, dva kamena mosta i ostatci zidina su iz venecijanskog razdoblja. Muzej ninskih starina će vas oduševiti jer u postavu tematski donosi građu iz duge prapovijesti grada. Tu ćete pored ostalog vidjeti originalne starohrvatske brodove Conduru Croatica iz 11. st., kopiju dijela broda Serilie Liburnice iz 1. st. i kopiju krstionice kneza Višeslava iz 9. st. U Crkvenoj riznici Zlato i srebro grada Nina se čuvaju: Judin srebrnjak, slika s prikazom Ukazanja Gospe od Zečeva, prsten pape Pija II., relikvije ninskih nebeskih zaštitnika sv. Anselma, sv. Marcele i sv. Ambroza iz 8.-14.st., zavjetni darovi i dr.
Nadaleko su poznate predromanike crkve sv. Križ iz 9. st. i sv. Nikola iz 11/12. st. Katastrofalno uništenje u 17. stoljeću izbrisalo je mnoga znamenja slavnog grada, no prošlost je ovjenčana mnogim pripovijestima, narodnim predajama i legendama.
I kopneno zaleđe Zadra u regijama RAVNI KOTARI I BUKOVICA obiluje vrijednim kulturno-povijesnim spomenicima. Među njima posebno mjesto zauzimaju spomenici vezani uz vitezove templare i ivanovce u Hrvatskoj. Njihovo je središte bilo u gradu Vrani, a čuveni su vranski priori sve do njegova pada u turske ruke u 16. stoljeću imali ključnu ulogu u upravljanju hrvatskom srednjovjekovnom državom. Danas su od Vrane ostale samo zidine uz istoimeno selo uz obale Vranskog jezera.
I današnje središte Ravnih kotara, grad Benkovac ponosi se moćnom utvrdom koja je nešto bolje očuvana te starom crkvom uz nju. Benkovac je bio važno središte još prije u prošlosti, o čemu svjedoče nedaleki ostaci antike Asserije, počeci koje sežu u željezno doba. U blizini Benkovca stare su utvrde Klievica i Karin ispod kojeg se nalazi franjevački samostan Karin iz 15. - 18. stoljeća, uz obale u kopno najdublje uvučenog jadranskog zaljeva Karinskog mora.
Još dublje u unutrašnjosti u krševitoj pustoši Bukovice u dolini rijeke Krupe smjestio se pravoslavni manastir Krupa iz 16. stoljeća, čija je crkva poznata po freskama oslikanoj unutrašnjosti. U Ravnim kotarima i Bukovici ima i mnogo drugih starih crkvica i kula, skladno uklopljenih u okolni krajolik između velebitskih padina i obala mora.
