Gastronomija

Gastronomija zadarske regije se temelji na jelima od ribe, školjki i mekušaca, a kao prilog najčešće se servira kuhano povrće "na lešo", a sve je začinjeno domaćim maslinovim uljem koje je u ovim krajevima posebno dobrog okusa. 

Kao začini se još koriste ružmarin, lovor, kapar, koromač, kadulja, bosiljak... Povrće koje se uzgaja na otocima i u zaleđu svakako možemo ubrojiti u zdravu hranu, zbog povoljne klime uspijeva više puta u godini a može se ljeti i zimi dobiti svježe na tržnicama. Prava poslastica su i jela od janjetine, naročito one s otoka Paga. Za predjelo svakako treba probati čuveni paški ovčji sir kao i posedarski pršut koji svoj okus zahvaljuje posebnom načinu sušenje. Za sve one koji vole dobar zalogaj, mirise, vina  i ugođaj Dalmacije naša regija  je prava gastro destinacija.

 

Paški sir

Tajna je u ovcama, buri i aromatičnom bilju

Ako ste bili u Dalmaciji i niste probali Paški sir to vam je kao da se u Veneciji niste provozali gondolom. To je jedan od najboljih sireva u Hrvatskoj, po nekima i u svijetu - slažu se znalci gastronomi, sladokusci i svi ljubitelji dobrog zalogaja. Sir je autohtoni hrvatski proizvod, ovjenčan brojnim svjetskim nagradama i priznanjima.
Još od doba Ilira proizvode ga mnoge obitelji u ovome kraju. Za proizvodnju kilograma paškog sira utroši se šest litara ovčjeg mlijeka.

Iako tajna okusa nikada neće biti do kraja otkrivena, po mnogima je stvar u kombinaciji domaće autohtone pasmine paške ovce, pašnjaka koji obiluju aromatičnim biljkama i paške bure koja na pašnjake nanosi morsku sol.

Paški sir ima specifičnu i prepoznatljivu aromu. Najbolje prija sam, a pravi gurmanski doživljaj je kušati ga uz paški pršut i masline, domaći kruh i čašu umjereno hladnog, bijelog vina.

Paški sir

Tajna je u ovcama, buri i aromatičnom bilju

Ako ste bili u Dalmaciji i niste probali Paški sir to vam je kao da se u Veneciji niste provozali gondolom. To je jedan od najboljih sireva u Hrvatskoj, po nekima i u svijetu - slažu se znalci gastronomi, sladokusci i svi ljubitelji dobrog zalogaja. Sir je autohtoni hrvatski proizvod, ovjenčan brojnim svjetskim nagradama i priznanjima.
Još od doba Ilira proizvode ga mnoge obitelji u ovome kraju. Za proizvodnju kilograma paškog sira utroši se šest litara ovčjeg mlijeka.

Iako tajna okusa nikada neće biti do kraja otkrivena, po mnogima je stvar u kombinaciji domaće autohtone pasmine paške ovce, pašnjaka koji obiluju aromatičnim biljkama i paške bure koja na pašnjake nanosi morsku sol.

Paški sir ima specifičnu i prepoznatljivu aromu. Najbolje prija sam, a pravi gurmanski doživljaj je kušati ga uz paški pršut i masline, domaći kruh i čašu umjereno hladnog, bijelog vina.

< saznajte više >
   
 

Maraschino

Maraschino - omiljena kapljica vladara i vojskovođa

U Zadru se stoljećima njeguje tradicionalna i kvalitetna likerska proizvodnja. Već početkom 16. st. ljekarnici Dominikanskog samostana u Zadru pravili su izuzetan liker "Rosoglio" od male gorčaste dalmatinske višnje-maraske koja najbolje uspijeva baš u okolici Zadra. Tradicija je nastavljena i u zadarskoj tvornici likera se i danas po provjerenoj recepturi proizvodi zadarski maraschino, poznat u cijelom svijetu - liker u čijem je okusu i mirisu zgusnuta tajna čudnovate i neosporno ljekovite višnje maraske koja je svoju azijsku postojbinu zamijenila upravo dalmatinskim kršem i "crljenicom" punim sunca i bure.

Potražnja za njim je porasla naročito u 17. i 18. st. kad niču brojne destilerije, nalazimo ga na dvorovima mnogih znamenitih ličnosti, a naročito je bio omiljen na engleskom dvoru. Kralj George IV je slao svoje ratne brodove po stotine sanduka Maraschina za kraljevski dvor u Londonu te za guvernere Malte i Krfa. 1871. godine su iz zadarske luke isplovili brodovi s Maraschinom za kraljicu Victoriju. 1887.god. je princ od Gallesa kasnije kralj George V u društvu Duca od Edinburgha posjetio tvornicu likera u Zadru i tom prilikom naručio veću količinu likera.

Maraschino je osvojio Napoleona Bonapartu i njegove vojskovođe (maršala Marmontea npr.) , a bio je nezaobilazan i na ruskom , francuskom, bečkom i talijanskom dvoru.

Maraschino se služi kao desertni liker ali i kao dodatak sladoledu, voćnim salatama itd. Ručno opletena boca maraschina je proglašena hrvatskim suvenirom I prava je uspomena koja se može ponijeti iz Zadra

Maraschino

Maraschino - omiljena kapljica vladara i vojskovođa

U Zadru se stoljećima njeguje tradicionalna i kvalitetna likerska proizvodnja. Već početkom 16. st. ljekarnici Dominikanskog samostana u Zadru pravili su izuzetan liker "Rosoglio" od male gorčaste dalmatinske višnje-maraske koja najbolje uspijeva baš u okolici Zadra. Tradicija je nastavljena i u zadarskoj tvornici likera se i danas po provjerenoj recepturi proizvodi zadarski maraschino, poznat u cijelom svijetu - liker u čijem je okusu i mirisu zgusnuta tajna čudnovate i neosporno ljekovite višnje maraske koja je svoju azijsku postojbinu zamijenila upravo dalmatinskim kršem i "crljenicom" punim sunca i bure.

Potražnja za njim je porasla naročito u 17. i 18. st. kad niču brojne destilerije, nalazimo ga na dvorovima mnogih znamenitih ličnosti, a naročito je bio omiljen na engleskom dvoru. Kralj George IV je slao svoje ratne brodove po stotine sanduka Maraschina za kraljevski dvor u Londonu te za guvernere Malte i Krfa. 1871. godine su iz zadarske luke isplovili brodovi s Maraschinom za kraljicu Victoriju. 1887.god. je princ od Gallesa kasnije kralj George V u društvu Duca od Edinburgha posjetio tvornicu likera u Zadru i tom prilikom naručio veću količinu likera.

Maraschino je osvojio Napoleona Bonapartu i njegove vojskovođe (maršala Marmontea npr.) , a bio je nezaobilazan i na ruskom , francuskom, bečkom i talijanskom dvoru.

Maraschino se služi kao desertni liker ali i kao dodatak sladoledu, voćnim salatama itd. Ručno opletena boca maraschina je proglašena hrvatskim suvenirom I prava je uspomena koja se može ponijeti iz Zadra

< saznajte više >
   
 

Posedarski dalmatinski pršut

Jedinstveni okus i miris

Posedarski pršut se proizvodi u Pršutani Posedarje koja je osnovana 1997 god. oslanjajući se na stoljetnu tradiciju proizvodnje dalmatinskih suhomesnatih proizvoda. U nepunih 5 godina proizvodi Pršutane su višestruko nagrađivani na međunarodnim natjecanjima za vrhunsku kvalitetu a od ove godine pršut nosi i prestižni znak Izvorno hrvatsko.

Posedarski pršut se proizvodi na tradicionalan način, dakle u proizvodnji se koriste samo 4 komponente:

  • morska sol
  • velebitska bura
  • hladni dim
  • ručni rad

Tradicionalna proizvodnja, a naročito sušenje na velebitskoj buri koja u sebi nosi aromu dalmatinskog raslinja, daje pršutu jedinstven okus i miris.  

Posedarski dalmatinski pršut

Jedinstveni okus i miris

Posedarski pršut se proizvodi u Pršutani Posedarje koja je osnovana 1997 god. oslanjajući se na stoljetnu tradiciju proizvodnje dalmatinskih suhomesnatih proizvoda. U nepunih 5 godina proizvodi Pršutane su višestruko nagrađivani na međunarodnim natjecanjima za vrhunsku kvalitetu a od ove godine pršut nosi i prestižni znak Izvorno hrvatsko.

Posedarski pršut se proizvodi na tradicionalan način, dakle u proizvodnji se koriste samo 4 komponente:

  • morska sol
  • velebitska bura
  • hladni dim
  • ručni rad

Tradicionalna proizvodnja, a naročito sušenje na velebitskoj buri koja u sebi nosi aromu dalmatinskog raslinja, daje pršutu jedinstven okus i miris.  

< saznajte više >
   
 

Ninski šokol

Što je šokol? 

Šokol je suhomesnati  proizvod  koji  se  dobiva  od  mesa  svinjske  vratine. Tretira  se  slično  kao  pršut, tj. tri do sedam  dana leži u čistoj morskoj soli, stavlja  se u  kuhano  crno  vino  pa se potom  meso oblaže sa nekoliko vrsta mirodija: papar,  klinčić,  muškatni oraščići  i  onda  se  "špikuje"  sa  njima. Nakon  toga  se  meso  stavlja  u  posebno  pripremljen ovitak i vezuje se na poseban  način  sa  špagom. Zatim se šokol  stavlja  nekoliko dana na dim, a onda  na  vjetar - buru. Navodno je, prema  tvrdnjama  žitelja  ninskog kraja, upravo pridoni faktor, fenomen bure, koje u zimskim mjesecima u ninskom kraju   ima   obilje,  najpresudniji   za  sušenje  šokola.  Naime,  jedinstvena mikroklima koja u sebi objedinjuje burom donesen planinski zrak obogaćem mirisima  i  sastojcima  ljekovitih  trava  Velebita  i  morski zrak,  utječe  na proces sušenja i kakvoću ninskog šokola.

 

Ninski šokol

Što je šokol? 

Šokol je suhomesnati  proizvod  koji  se  dobiva  od  mesa  svinjske  vratine. Tretira  se  slično  kao  pršut, tj. tri do sedam  dana leži u čistoj morskoj soli, stavlja  se u  kuhano  crno  vino  pa se potom  meso oblaže sa nekoliko vrsta mirodija: papar,  klinčić,  muškatni oraščići  i  onda  se  "špikuje"  sa  njima. Nakon  toga  se  meso  stavlja  u  posebno  pripremljen ovitak i vezuje se na poseban  način  sa  špagom. Zatim se šokol  stavlja  nekoliko dana na dim, a onda  na  vjetar - buru. Navodno je, prema  tvrdnjama  žitelja  ninskog kraja, upravo pridoni faktor, fenomen bure, koje u zimskim mjesecima u ninskom kraju   ima   obilje,  najpresudniji   za  sušenje  šokola.  Naime,  jedinstvena mikroklima koja u sebi objedinjuje burom donesen planinski zrak obogaćem mirisima  i  sastojcima  ljekovitih  trava  Velebita  i  morski zrak,  utječe  na proces sušenja i kakvoću ninskog šokola.

 

< saznajte više >
   
 

Domaće maslinovo ulje

Zdravlje s okusom mora. U zadarskoj regiji ima na stotine tisuća stabala maslina (samo na otoku Ugljanu oko 200000) od kojih se proizvodi domaće ulje izuzetne kvalitete i arome. Tradicija maslinarstva u ovim krajevima duga je preko 2000 godina o čemu nam govore i ostaci uređaja za preradu u mjestu Muline na otoku Ugljanu. Maslinovo ulje služi prvenstveno kao začin ribljim specijalitetima i povrću skuhanom "na lešo".

Domaće maslinovo ulje

Zdravlje s okusom mora. U zadarskoj regiji ima na stotine tisuća stabala maslina (samo na otoku Ugljanu oko 200000) od kojih se proizvodi domaće ulje izuzetne kvalitete i arome. Tradicija maslinarstva u ovim krajevima duga je preko 2000 godina o čemu nam govore i ostaci uređaja za preradu u mjestu Muline na otoku Ugljanu. Maslinovo ulje služi prvenstveno kao začin ribljim specijalitetima i povrću skuhanom "na lešo".

   
 

Uživajte u najzdravijoj kuhinji na svijetu!

Zadru su za leđima plodne ravnice Ravnih kotara, a ispred njega počiva arhipelag sunčanih otoka bogat prirodnim ljepotama i čistim morem. Blaga mediteranska klima idealna je za uzgoj zdrave organske hrane. Povrće, maslinovo ulje, aromatično bilje, plava riba... osnovica su mediteranske kuhinje u svijetu poznate i priznate kao najzdravijeg načina prehrane. Po mnogima, i najukusnije. Uživajte!
 

Uživajte u najzdravijoj kuhinji na svijetu!

Zadru su za leđima plodne ravnice Ravnih kotara, a ispred njega počiva arhipelag sunčanih otoka bogat prirodnim ljepotama i čistim morem. Blaga mediteranska klima idealna je za uzgoj zdrave organske hrane. Povrće, maslinovo ulje, aromatično bilje, plava riba... osnovica su mediteranske kuhinje u svijetu poznate i priznate kao najzdravijeg načina prehrane. Po mnogima, i najukusnije. Uživajte!
 

   
 

Iško maslinovo ulje

Iško ulje proizvode stanovnici Iža od maslina koje se obrađuju cijele godine. U centru Velog Iža, pored crkve i Doma kulture, nalazi se uljara za meljavu maslina. U nju svake zime stanovnici donose ubrane masline i melju ih kako bi dobili prepoznatljivo Iško maslinovo ulje. Mnogim znanstvenim istraživanjima je dokazano da maslinovo ulje pozitivno utječe na smanjenje kardiovaskularnih bolesti, i stoga se dugovječnost lokalnog stanovništva objašnjava, pored mirnog života, i konzumiranjem maslinovog ulja. U prošlosti je stanovništvo Iža trgovalo upravo uljem kao najvrjednijim proizvodom.

Iško maslinovo ulje

Iško ulje proizvode stanovnici Iža od maslina koje se obrađuju cijele godine. U centru Velog Iža, pored crkve i Doma kulture, nalazi se uljara za meljavu maslina. U nju svake zime stanovnici donose ubrane masline i melju ih kako bi dobili prepoznatljivo Iško maslinovo ulje. Mnogim znanstvenim istraživanjima je dokazano da maslinovo ulje pozitivno utječe na smanjenje kardiovaskularnih bolesti, i stoga se dugovječnost lokalnog stanovništva objašnjava, pored mirnog života, i konzumiranjem maslinovog ulja. U prošlosti je stanovništvo Iža trgovalo upravo uljem kao najvrjednijim proizvodom.

< saznajte više >
   
 

Gastronomija otoka Pašmana

Tradicionalna gastronomija otoka Pašmana i svih njegovih mjesta sastoji se u pripremanju brojnih specijaliteta koji se temelje na laganoj hrani, ribi, povrću uz dodatak vrlo kvalitetnog maslinovog ulja sa dalmatinskim začinima kao što su ružmarin i lovorov list koji jelima daju izuzetan okus.

Od specijaliteta koje će vam domaćini rado poslužiti izdvojiti ćemo samo neke: dalmatinski pršut sušen na buri što mu daje specifičan okus, slani paški sir, pašticada, pečena janjetina, salate od krumpira i mješanje salate kao i odlični sladoledi.

Bogatstvo svih vrsta svježe ribe pripremljene na razne načine: brudet, pečene na gradele, hobotnica ispod peke, gradelade na stotinu načina, uvijek će Vas vraćati na naš otok.

Pozivamo Vas da dođete na naš otok i prepustite se uživanju u pravoj domaćoj hrani pripremljenoj na tradicionalni dalmatinski način.
U našim restoranima i konobama doživjet ćete ugodu obiteljske atmosfere, toplinu ljubaznih domaćina koji će Vam brojne dalmatinske specijalitete počev od ribe, rakova, školjki i ostalih morskih delicija pa do mesnih pripremiti na najbolji mogući način uz domaće masline, maslinovo ulje sve izuzetno visoke kvalitete a nadasve prirodno i autohtono.

 

Gastronomija otoka Pašmana

Tradicionalna gastronomija otoka Pašmana i svih njegovih mjesta sastoji se u pripremanju brojnih specijaliteta koji se temelje na laganoj hrani, ribi, povrću uz dodatak vrlo kvalitetnog maslinovog ulja sa dalmatinskim začinima kao što su ružmarin i lovorov list koji jelima daju izuzetan okus.

Od specijaliteta koje će vam domaćini rado poslužiti izdvojiti ćemo samo neke: dalmatinski pršut sušen na buri što mu daje specifičan okus, slani paški sir, pašticada, pečena janjetina, salate od krumpira i mješanje salate kao i odlični sladoledi.

Bogatstvo svih vrsta svježe ribe pripremljene na razne načine: brudet, pečene na gradele, hobotnica ispod peke, gradelade na stotinu načina, uvijek će Vas vraćati na naš otok.

Pozivamo Vas da dođete na naš otok i prepustite se uživanju u pravoj domaćoj hrani pripremljenoj na tradicionalni dalmatinski način.
U našim restoranima i konobama doživjet ćete ugodu obiteljske atmosfere, toplinu ljubaznih domaćina koji će Vam brojne dalmatinske specijalitete počev od ribe, rakova, školjki i ostalih morskih delicija pa do mesnih pripremiti na najbolji mogući način uz domaće masline, maslinovo ulje sve izuzetno visoke kvalitete a nadasve prirodno i autohtono.

 

< saznajte više >
   
 

Lavanda u kulinarstvu

Nekad vrlo popularan u kulinarstvu, cvijet lavande, ponovno se sve više koristi. Naročito cvijet od engleskih vrsta L.angustifolia koji je finijeg i blažeg mirisa u odnosu na lavandine. Zbog slatkastog mirisa najvše se primjenjuje za deserte, poput sladoleda sa lavandom, krema i kolačića sorbeta i sl. Lavandom se začinjava pečeno meso i riba. Kao začin mogu se koristiti i mladi lisni izboji.
Jednostavan je način primjene oplemenjivanjem šećera kojim možemo kasnije zasladiti čaj ili slastice. Aromatizirati se mogu i ocat i ulje. Dobar tek!

Lavanda u kulinarstvu

Nekad vrlo popularan u kulinarstvu, cvijet lavande, ponovno se sve više koristi. Naročito cvijet od engleskih vrsta L.angustifolia koji je finijeg i blažeg mirisa u odnosu na lavandine. Zbog slatkastog mirisa najvše se primjenjuje za deserte, poput sladoleda sa lavandom, krema i kolačića sorbeta i sl. Lavandom se začinjava pečeno meso i riba. Kao začin mogu se koristiti i mladi lisni izboji.
Jednostavan je način primjene oplemenjivanjem šećera kojim možemo kasnije zasladiti čaj ili slastice. Aromatizirati se mogu i ocat i ulje. Dobar tek!

< saznajte više >
   
NIN JE DOBITNIK NAGRADE EDEN-EUROPSKE DE ...
Grad Nin dobitnik je nagrade EDEN nagrade zadestinaciju izvrsnosti. Nagrada se dodjeljuje s ciljem promicanja europskog turizma. < saznajte više >
IZLOŽBA "HRVATSKI APOKSIOMEN"
APOKSIOMEN U ZADRU !
Jedanaest mjeseci nakon otvorenja Muzeja antičkog stakla u njega je stigao u Zadru dugoočekivani Apoksiomen, brončani antički kip iz II. ili I. stoljeća pr ... < saznajte više >
Dobitnici nagrada u akciji "Volim H ...
Nagrađeni dobitnici nagrada u akciji "Volim Hrvatsku" i "Plavi cvijet" < saznajte više >
STARIGRAD PAKLENICA FILM FESTIVAL
Međunarodni festival glazbenog dokumentarnog filma

Od 08.-14.kolovoza uživajte u projekcijama glazbenih dokumentarnih filmova na atraktivnim lokacijama Nacionalnog parka P ... < saznajte više >
Ryanair uveo nove linije iz Zadra
Ryanair uveo nove linije za Brussels (Charleroi) i Oslo (Rygge)
< saznajte više >
 
Copyright © 2009. TZ Zadarska županija. Sva prava pridržana. design by iDEA studio