Sakralni objekti

Zadar i njegova regija je tijekom povijesti bio dijelom mnogih zbivanja koja su ga pretvorila u svojevrsni grad muzej.

Urbana jezgra grada razvila se već u doba Rimljana čija je ostavština danas vidljiva po ostacima foruma, hrama s trijemom, akvedukta, amfiteatra, groblja, gradskog zida s kulama te brojnim gradskim vratima.  Svakako najpoznatiji gradski spomenik i simbol grada predstavlja crkva sv. Donata iz 9. stoljeća koja je sagrađena na ostacima rimskog foruma. Od vrijednih sakralnih objekata u gradu valja također izdvojiti katedralu sv. Stošije sa zvonikom koji dominira Zadrom. Lijepo je pogledati  crkvu sv. Marije iz 11. stoljeća, koja pripada istoimenom benediktinskom samostanu u kojem se nalazi vrijedna zbirka povelja koje spominju hrvatske kraljeve iz 11. stoljeća. Povijesna zbivanja su omogućila da danas posjetite brojne sakralne objekte zadarskog područja. Srednjovjekovni je kršćanski Zadar sjedište cijele Dalmacije s brojnim crkvama i samostanima.

 

Crkva sv. Donata - zaštitni znak grada Zadra

Izvorno posvećena sv. Trojstvu, a tek od 15. stoljeća nazivaju je današnjim imenom, po zadarskom biskupu Donatu koji je inicirao gradnju.

Predstavljala je rezidencijalnu kapelu biskupa prigrađenu uz episkopij. Po neobičnom cilindričnom obliku i s dvostrukim unutarnjim prostorom ističe se originalnošću i jedinstvenošću građevinske tehnike bez izravnih uzora.

Crkva je dugo izvan sakralne funkcije. Ima izvanredne akustičke karakteristike pa se u njoj već 50 godina održavaju glazbene priredbe poznatoga međunarodnog festivala srednjovjekovne i renesansne glazbe „Glazbene večeri u Sv. Donatu“.

Crkva sv. Donata - zaštitni znak grada Zadra

Izvorno posvećena sv. Trojstvu, a tek od 15. stoljeća nazivaju je današnjim imenom, po zadarskom biskupu Donatu koji je inicirao gradnju.

Predstavljala je rezidencijalnu kapelu biskupa prigrađenu uz episkopij. Po neobičnom cilindričnom obliku i s dvostrukim unutarnjim prostorom ističe se originalnošću i jedinstvenošću građevinske tehnike bez izravnih uzora.

Crkva je dugo izvan sakralne funkcije. Ima izvanredne akustičke karakteristike pa se u njoj već 50 godina održavaju glazbene priredbe poznatoga međunarodnog festivala srednjovjekovne i renesansne glazbe „Glazbene večeri u Sv. Donatu“.

< saznajte više >
   
 

Crkva sv. Stošije (Anastazija) - Katedral

U današnjem obliku izgrađena u zrelom romaničkom stilu tijekom 12. i 13. stoljeća najveća katedrala u Dalmaciji. Kroničar iz 1177. godine zapisao je da su razdragani Zadrani prateći papu Aleksandra III. na putu do bazilike pjevali pohvalne pjesme na „svom slavenskome jeziku“.

Uz katedralu se uzdiže i zvonik koji je u današnjem obliku dovršen krajem 19. stoljeća prema nacrtima engleskog arhitekta T. G. Jacksona.

Crkva sv. Stošije (Anastazija) - Katedral

U današnjem obliku izgrađena u zrelom romaničkom stilu tijekom 12. i 13. stoljeća najveća katedrala u Dalmaciji. Kroničar iz 1177. godine zapisao je da su razdragani Zadrani prateći papu Aleksandra III. na putu do bazilike pjevali pohvalne pjesme na „svom slavenskome jeziku“.

Uz katedralu se uzdiže i zvonik koji je u današnjem obliku dovršen krajem 19. stoljeća prema nacrtima engleskog arhitekta T. G. Jacksona.

< saznajte više >
   
 

Bogatstvo sakralnih objekata i duge povijesti Zadra

Višestoljetna burna povijest, razaranja i stvaranja ostavili su ožiljke ali i brojne zapise vremena, današnju vrijednu spomeničku baštinu grada.

Iz svih povijesnih razdoblja sačuvane su brojne crkve i spomenici kulture na kojima su vidljiva umjetnička graditeljstva svih stilova, od rimskog doba preko srednjeg vijeka do modernog graditeljstva. Njih 70-ak nalazi se u samoj povijesnoj jezgri grada, dok njegovi ostali dijelovi s užom i širom okolicom broje preko 600 nepokretnih spomenika kulture.

Bogatstvo sakralnih objekata i duge povijesti Zadra

Višestoljetna burna povijest, razaranja i stvaranja ostavili su ožiljke ali i brojne zapise vremena, današnju vrijednu spomeničku baštinu grada.

Iz svih povijesnih razdoblja sačuvane su brojne crkve i spomenici kulture na kojima su vidljiva umjetnička graditeljstva svih stilova, od rimskog doba preko srednjeg vijeka do modernog graditeljstva. Njih 70-ak nalazi se u samoj povijesnoj jezgri grada, dok njegovi ostali dijelovi s užom i širom okolicom broje preko 600 nepokretnih spomenika kulture.

< saznajte više >
   
 

Crkva sv. Marije

Pripada samostanu benediktinki koji je osnovala zadarska plemkinja Čika 1066. g. iz najuglednije zadarske plemićke obitelji - Medijevci, prema nekim izvorima bila je polusestra hrvatskog kralja Petra Krešimira IV.

Na zidovima crkve mogu se vidjeti freske s odlikama ranoromaničkog slikarstva, a monumentalni je zvonik dao izgraditi kralj Koloman još 1105. godine. Temeljito je rekonstruiran polovinom 16. stoljeća.

Na površini u ratu razorenog dijela samostana nalazi se dvokrilna zgrada u kojoj je smještena stalna izložba crkvene umjetnosti pod nazivom „Zlato i srebro Zadra“. Ispred samostanskog kompleksa nalazi se suvremena zgrada Arheološkog muzeja u kojoj se u tri dvorane može vidjeti arheološka građa zadarske regije iz razdoblja prapovijesti, antike i ranoga srednjovjekovnog razdoblja.

Crkva sv. Marije

Pripada samostanu benediktinki koji je osnovala zadarska plemkinja Čika 1066. g. iz najuglednije zadarske plemićke obitelji - Medijevci, prema nekim izvorima bila je polusestra hrvatskog kralja Petra Krešimira IV.

Na zidovima crkve mogu se vidjeti freske s odlikama ranoromaničkog slikarstva, a monumentalni je zvonik dao izgraditi kralj Koloman još 1105. godine. Temeljito je rekonstruiran polovinom 16. stoljeća.

Na površini u ratu razorenog dijela samostana nalazi se dvokrilna zgrada u kojoj je smještena stalna izložba crkvene umjetnosti pod nazivom „Zlato i srebro Zadra“. Ispred samostanskog kompleksa nalazi se suvremena zgrada Arheološkog muzeja u kojoj se u tri dvorane može vidjeti arheološka građa zadarske regije iz razdoblja prapovijesti, antike i ranoga srednjovjekovnog razdoblja.

< saznajte više >
   
 

Crkva. Sv.Križa - najmanja katedrala na svijetu

Među najvrjednije sačuvane spomenike starohrvatskog crkvenog graditeljstva, jedinstvenog arhitektonskog stila je crkva sv. Križa. Datira iz ranog kršćanstva u Hrvata, iz 9. st. Crkva je jedini sakralni objekt u Ninu koji je ostao netaknut od građenja. Dugačka je 7,80 m, široka 7,60 m, visoka 8,20 m (unutarnje mjere), dok su zidovi debljine 57 cm. Popularno je nazvana „najmanjom katedralom na svijetu“ (nazvana od Thomas-a Jackson-a, poznatog engleskog arhitekta koji je dao dovršiti zvonik Sv. Stošije u  Zadru u 19. st. Crkva svojim položajem i ljepotom dominira prostorom u kojem se nalazi.

 U doba hrvatskih vladara služila je kao dvorska kapela kneževa dvora koji se nalazio u blizini. Crkva je izgrađena na ostacima antičkih kuća (1. – 6. st.) čiji su ostatci vidljivi i danas, a oko crkve otkriveno je mnogo srednjovjekovnih grobova. Sama crkvica je svojevrsni kalendar pa se pomoću igre sunčevih zraka u crkvici može odrediti točan datum ekvinocija i solsticija što je obradio M. Pejaković. Povezano s fenomenom sunčevih zraka u dodiru s crkvom organiziran je Festival sunca i svjetlosti. Projekt je pokrenut u godini astronomije budući da je povezan sa sunčevom svjetlosti i crkvom sv. Križa. Cilj festivala je razvoj nove turističke atrakcije uz promatranje igre sunca za vrijeme ravnodnevnice odnosno suncostaja,  promocija astronomskog i arhitektonskog značaja crkve sv. Križa u Ninu koju neki znalci uspoređuju sa svjetski poznatim Stonehenge-om. Crkva je simbol Zadarske regije, a nalazi se u grbu i zastavi Zadarske županije. Fenomenalna crkva može se obići u 38 stopa.

Crkva. Sv.Križa - najmanja katedrala na svijetu

Među najvrjednije sačuvane spomenike starohrvatskog crkvenog graditeljstva, jedinstvenog arhitektonskog stila je crkva sv. Križa. Datira iz ranog kršćanstva u Hrvata, iz 9. st. Crkva je jedini sakralni objekt u Ninu koji je ostao netaknut od građenja. Dugačka je 7,80 m, široka 7,60 m, visoka 8,20 m (unutarnje mjere), dok su zidovi debljine 57 cm. Popularno je nazvana „najmanjom katedralom na svijetu“ (nazvana od Thomas-a Jackson-a, poznatog engleskog arhitekta koji je dao dovršiti zvonik Sv. Stošije u  Zadru u 19. st. Crkva svojim položajem i ljepotom dominira prostorom u kojem se nalazi.

 U doba hrvatskih vladara služila je kao dvorska kapela kneževa dvora koji se nalazio u blizini. Crkva je izgrađena na ostacima antičkih kuća (1. – 6. st.) čiji su ostatci vidljivi i danas, a oko crkve otkriveno je mnogo srednjovjekovnih grobova. Sama crkvica je svojevrsni kalendar pa se pomoću igre sunčevih zraka u crkvici može odrediti točan datum ekvinocija i solsticija što je obradio M. Pejaković. Povezano s fenomenom sunčevih zraka u dodiru s crkvom organiziran je Festival sunca i svjetlosti. Projekt je pokrenut u godini astronomije budući da je povezan sa sunčevom svjetlosti i crkvom sv. Križa. Cilj festivala je razvoj nove turističke atrakcije uz promatranje igre sunca za vrijeme ravnodnevnice odnosno suncostaja,  promocija astronomskog i arhitektonskog značaja crkve sv. Križa u Ninu koju neki znalci uspoređuju sa svjetski poznatim Stonehenge-om. Crkva je simbol Zadarske regije, a nalazi se u grbu i zastavi Zadarske županije. Fenomenalna crkva može se obići u 38 stopa.

< saznajte više >
   
 

Manastir Krupa

Manastir Krupa nalazi se podno Velebita, blizu izvora istoimene rijeke. Sagrađen je u vrijeme kralja Milutina, 1317. Predanje kaže da su mu temelje postavili monasi iz manastira kod današnje Bosanske Krupe. I ovaj manastir, kao i Krka i Dragović, uvijek je dijelio sudbinu sa srpskim pravoslavnim narodom iz tih krajeva, kome je i pripadao. Često je stradao u raznim razaranjima. Ipak je iza toga uvijek i obnovljen.

Prvi put od utemeljenja obnovljen je u vrijeme cara Dušana, 1345. O tome svjedoči zapis na svodu manastirske crkve. Srpski kraljevi Milutin, njegov sin Stefan Dečanski, kao i unuk Stefan Dušan, izdavali su manastiru darovnice u vidu zemljišta za izdržavanje, a kasnije su to i Turci potvrđivali fermanima iz Stambola.

Manastir Krupa čuva vrijedna duhovna i kulturna svjedočanstva, uprkos čestim pustošenjima u prošlosti. Šezdesetih godina 20. stoljeća otkrivene su freske u manastirskoj crkvi i to one koje je 1622. godine freskopisao hilandarski monah Georgije Mitrofanović, isti onaj inok koji je oslikao Hilandarsku trpezariju. U Krupi su čuvane ikone italo-kritske škole, rad Jovana Apake. Čuva se i čestica moštiju sv. Jeroteja. Tu je i kivot iz manastira Rmnja koji je donesen u Krupu u toku bosansko-hercegovačkog ustanka 1875. godine. Manastirka riznica čuvala je i tri antiminsa: jedan je jerusalimskog patrijarha Teodosija, drugi patrijarha Arsenija IV Šakabente iz 1743. i treći je tzv. Krupski iz 1739. godine.

U manastirskom arhivu čuvana su i 22 turska fermana, od kojih je zanimljiv onaj koji se odnosi na zaštitu manastira Krke,a izdao ga turski sultan Mustafa II u Stambolu.

Brojne bogoslužbene knjige i druge vrijednosti, za manastir je pribavio krupski arhimandrit, veliki putnik i značajni srpski pisac Gerasim Zelić. On kao čvrst borac za pravoslavlje umro je u izgnanstvu, u Budimu 1828. Zelić je prvo  lice koje je bilo član Matice srpske osnovane 1826.godine.

Manastir Krupa

Manastir Krupa nalazi se podno Velebita, blizu izvora istoimene rijeke. Sagrađen je u vrijeme kralja Milutina, 1317. Predanje kaže da su mu temelje postavili monasi iz manastira kod današnje Bosanske Krupe. I ovaj manastir, kao i Krka i Dragović, uvijek je dijelio sudbinu sa srpskim pravoslavnim narodom iz tih krajeva, kome je i pripadao. Često je stradao u raznim razaranjima. Ipak je iza toga uvijek i obnovljen.

Prvi put od utemeljenja obnovljen je u vrijeme cara Dušana, 1345. O tome svjedoči zapis na svodu manastirske crkve. Srpski kraljevi Milutin, njegov sin Stefan Dečanski, kao i unuk Stefan Dušan, izdavali su manastiru darovnice u vidu zemljišta za izdržavanje, a kasnije su to i Turci potvrđivali fermanima iz Stambola.

Manastir Krupa čuva vrijedna duhovna i kulturna svjedočanstva, uprkos čestim pustošenjima u prošlosti. Šezdesetih godina 20. stoljeća otkrivene su freske u manastirskoj crkvi i to one koje je 1622. godine freskopisao hilandarski monah Georgije Mitrofanović, isti onaj inok koji je oslikao Hilandarsku trpezariju. U Krupi su čuvane ikone italo-kritske škole, rad Jovana Apake. Čuva se i čestica moštiju sv. Jeroteja. Tu je i kivot iz manastira Rmnja koji je donesen u Krupu u toku bosansko-hercegovačkog ustanka 1875. godine. Manastirka riznica čuvala je i tri antiminsa: jedan je jerusalimskog patrijarha Teodosija, drugi patrijarha Arsenija IV Šakabente iz 1743. i treći je tzv. Krupski iz 1739. godine.

U manastirskom arhivu čuvana su i 22 turska fermana, od kojih je zanimljiv onaj koji se odnosi na zaštitu manastira Krke,a izdao ga turski sultan Mustafa II u Stambolu.

Brojne bogoslužbene knjige i druge vrijednosti, za manastir je pribavio krupski arhimandrit, veliki putnik i značajni srpski pisac Gerasim Zelić. On kao čvrst borac za pravoslavlje umro je u izgnanstvu, u Budimu 1828. Zelić je prvo  lice koje je bilo član Matice srpske osnovane 1826.godine.

< saznajte više >
   
 

Bogata sakralna povijest otoka Silbe

Otok Silba ima šest crkvi. Najstarija od njih, Crkva Svetog Ivana, udaljena je samo deset minuta od centra otoka, sjeverno od glavne ceste.

Sagrađena je krajem 16. stoljeća na mjestu Crkve Sv. Petra iz 10. stoljeća. Izgradnju crkve omogućila je obitelj Matković. Crkva Svetog Marka (17.st.) nalazi se u sredšitu mjesnog groblja, na pet minuta od plaže koja je po njoj dobila ime Pocukmarak (tj. pod Svetim Markom). Crkvu je podigao Antun Vinturi 1637. godine kao zavjet za sigurnu plovidbu morem.

Crkva Svete Marije od Karmela (17.st.), kao i obližnji samostan, pripadali su franjevcima. Izgradili su je 1660. godine braća Matija i Šimun Paulina. Udaljena je pet minuta od plaža Tratica i Carpusina. Crkvu Svetog Ante izgradila je sredinom 18. stoljeća obitelj Bujačić.

Bogata sakralna povijest otoka Silbe

Otok Silba ima šest crkvi. Najstarija od njih, Crkva Svetog Ivana, udaljena je samo deset minuta od centra otoka, sjeverno od glavne ceste.

Sagrađena je krajem 16. stoljeća na mjestu Crkve Sv. Petra iz 10. stoljeća. Izgradnju crkve omogućila je obitelj Matković. Crkva Svetog Marka (17.st.) nalazi se u sredšitu mjesnog groblja, na pet minuta od plaže koja je po njoj dobila ime Pocukmarak (tj. pod Svetim Markom). Crkvu je podigao Antun Vinturi 1637. godine kao zavjet za sigurnu plovidbu morem.

Crkva Svete Marije od Karmela (17.st.), kao i obližnji samostan, pripadali su franjevcima. Izgradili su je 1660. godine braća Matija i Šimun Paulina. Udaljena je pet minuta od plaža Tratica i Carpusina. Crkvu Svetog Ante izgradila je sredinom 18. stoljeća obitelj Bujačić.

< saznajte više >
   
 

Benediktinski samostan Sv. Kuzme i Damjana na brdu Ćokovac kod Tkona

Benediktinski samostan Sv. Kuzme i Damjana na brdu Ćokovac kod Tkona na otoku Pašmanu sagradio je biogradski biskup Teodorik 1059. godine na temeljima ranije bizantske utvrde i starokršćanske crkve.

Ćokovac je posljednji aktivni samostan benediktinaca u Hrvatskoj i poznato glagoljaško središte.

Po mletačkom razaranju Biograda u 12. stoljeću benediktinci dolaze na Ćokovac i grade novi samostan. U 14. stoljeću samostan je oštećen, ali su ga benediktinci ponovo izgradili i pregradili crkvu u gotičkom stilu. Crkvu krasi oslikano gotičko raspelo s početka 15. stoljeća.

Godine 1808. samostan je ugašen i ponovo oživljen 1965. Naziv "Ćokovac" dolazi od riječi "ćok", što je naziv u lokalnom dijalektu za pticu kos.

Više saznajte na www.benediktinci.hr

 

 

više na: www.benediktinci.hr >

Benediktinski samostan Sv. Kuzme i Damjana na brdu Ćokovac kod Tkona

Benediktinski samostan Sv. Kuzme i Damjana na brdu Ćokovac kod Tkona na otoku Pašmanu sagradio je biogradski biskup Teodorik 1059. godine na temeljima ranije bizantske utvrde i starokršćanske crkve.

Ćokovac je posljednji aktivni samostan benediktinaca u Hrvatskoj i poznato glagoljaško središte.

Po mletačkom razaranju Biograda u 12. stoljeću benediktinci dolaze na Ćokovac i grade novi samostan. U 14. stoljeću samostan je oštećen, ali su ga benediktinci ponovo izgradili i pregradili crkvu u gotičkom stilu. Crkvu krasi oslikano gotičko raspelo s početka 15. stoljeća.

Godine 1808. samostan je ugašen i ponovo oživljen 1965. Naziv "Ćokovac" dolazi od riječi "ćok", što je naziv u lokalnom dijalektu za pticu kos.

Više saznajte na www.benediktinci.hr

 

 

više na: www.benediktinci.hr >
< saznajte više >
   
Festival smokava
Cilj festivala smokava je vratiti smokvu na pijedestal kraljice voća, probuditi svijest ljudi o njezinoj nutricionističkoj vrijednosti i značaju, potaknuti ugostitelje da je uvrste ... < saznajte više >
Zadar - Ryanairova baza
Najveći europski niskotarifni avio prijevoznik Ryanair izabrao je Zadar za svoju 54. bazu u svijetu, a prvu u Hrvatskoj. < saznajte više >
NIN JE DOBITNIK NAGRADE EDEN-EUROPSKE DE ...
Grad Nin dobitnik je nagrade EDEN nagrade zadestinaciju izvrsnosti. < saznajte više >
Zadarska regija
Prirodnim položajem na spoju geografski različitih regija, lako dostupno i atraktivno odredište, morem, kopnom ili zrakom. < saznajte više >
 
Copyright © 2009. TZ Zadarska županija. Sva prava pridržana. web design by iDEA studio