Šetnja, penjanje i priroda

Upoznajte Anića Kuk poznatu destinacija za planinare, a zasigurno je najvrijedniji prirodni fenomen i biser velebitskog gorja. 

Slobodno penjanje ili free climbing, avanturistički sport koji sve više postaje popularan usprkos opasnostima. Penjač koristi samo svoje tijelo da bi se popeo do cilja. Istinsko slobodno penjane ima nekoliko iznimno ograničavajućih pravila. Ono usključuje provjere i proučavanje terena prije uspona, ne dozvoljava odmor na užadi i opremi, prijevremeno stavljanje opreme i slično. Poanta je popeti se kao da opreme niti nema. Svaki od ovih uspona nagradjuje se jedinstvenim pogledom kakav se s ničim ne može usporediti.

Anića Kuk je poznata destinacija za planinare, a zasigurno je najvrijedniji prirodni fenomen i biser velebitskog gorjaa. U blizini se nalazi špilja Manita peć (540 m iznad razine mora) i Borisov dom (550 m iznad razine mora).

Uživajte u jednoj  od najnovijih avanturističkih aktivnosti koja Vam omogućuje istraživanje fenomena i misterija fantastične prirode.

Okušajte se u ovom atraktivnom sportu! Put Vas vodi po dnu brojnih kanjona. Pješice prolazite brojna vodena područja. Penjete se uz slapove savladavajući snagu vode i prirode. Okruženi ste totalnom divljinom te već nakon nekoliko minuta osjećate se kao da je civilizacija stotinama kilometara daleko. Ljepota samog kanjona zaustavlja dah.

U kanjonu morate hodati, skakati, plivati i penjati se što povećava izazov i adrenalin. Na ovu nezaboravnu jedinstvenu avanturu, radi osobne sigurnosti polazi se u pratnji profesionalnih vodiča.

Ptice možete i gledati na otvorenim ornitološkim rezervatima uz jezera i na otoku Pagu te na planini Velebit.

Ornitološki rezervati Vransko jezero, Velo blato i Kolansko blato (Pag), NP Paklenica – jedino kopneno stanište bjeloglavog supa Lovni turizam na ovom području je razvijen. Posebno se to odnosi na odstrel prolazne pernate divljači. Onaj drugi dio je tek u početku razvoja. S obzirom na bogatstvo pernate lovne divljači (trčka i prepelica), na turističke kapacitete i usluge, stvoreni su svi preduvjeti za masovniji i snažniji zamah u razvoju lovnog turizma.

Park solana pokriva površinu od 55 ha u Ninskoj laguni tik do starogradske jezgre Nina. Solana koja datira još iz rimskog doba proizvodi sol na tradicionalan i prirodan način. Sunčanom energijom i vjetrom isparava more u bazenima za isparavanje, potom se zasićena voda provodi na bazene gdje se kristalizira čista prirodna morska sol. Ninska sol ima povećanu koncentraciju  joda radi algi (petule) koje se nalaze u morskoj vodi, te je kao takva prepoznatljiva na tržištu. Sol se pakira u raznim granulacijama i pakovanjima, posebno je tražena za riblju industriju.
Posebno je vrijedna cvjetna sol koja je obogaćena magnezijem i kalcijem dobiveno prirodnim putem – sa vrha salamure ručno se skupljaju cvjetni listići (kristali soli). Ta vrsta soli koristi se za osvježenje ljudskog organizma i opuštanje napetosti, te ja kao takva prepoznata u Japanu.
Zbog svog položaja u sjevernom dijelu Dalmacije, solane su prvenstveno zanimljive pticama selicama, koje prelijeću ovaj dio Jadranskog mora na svojim dugotrajnim preletima do zimovališta. Solane sa plitkim bazenima u kojim isparava voda i sakuplja se morska sol, nastanjuju različite i zanimljive vrste ptica, od kojih mnoge vrste postaju ugrožene. Od ptica močvarica najpoznatije su: autohtona vlastelica, morski kulik,  mala bijela čaplja i vodomar. Ima ih cca 150 vrsta, a one pobuđuju pažnju promatrača ptica – birdwatchersa. Park solana Nin prirodno je stanište raznolikom biljnom i životinjskom svijetu. Biljka slanuša pokriva veći dio bazena za isparavanje kao i kanala solane. U slanoj vodi živi jedinstveni račić slanistar i riba obravan.